U ishrani povrća često slušamo koliko su važni dušik, fosfor i kalij, a zaboravlja se značaj mikroelemenata, posebno joda. Osim toga, on ima važnu ulogu kada je u pitanju kontrola i zaštita od štetnika i bolesti, poboljšanje imuniteta biljaka. Upotrebljava se za dezinfekciju tla i ne primjenjuje u vrijeme mirovanja biljaka.
Nedostatak joda se očituje kroz loše zametanje plodova, truljenje cvjetova, biljke kasnije stupaju u fazu cvjetanja i plodonošenja, smanjuje se veličina plodova, opada imunitet biljaka i one postaju meta napada nematoda, ličinki i raznih gljivica.
U samim plodovima smanjuje se sadržaj škroba i mijenja njihova kvaliteta i okus, piše agroklub.com.
Najčešće se koristi kao gnojivo, ali i za prevenciju bolesti kao što su plamenjača, pepelnica, truleži. Djeluje i na prve znakove infekcije. Upotrebljava se zalijevanjem ili kao folijarno gnojivo.
Koristi se u mikrodozama, jer veće koncentracije mogu spaliti biljke. Kada ga upotrebljavamo za folijarnu prihranu ili tretiranje biljke moraju biti velike i jake, inače možemo izazvati štetne posljedice. Na presadnice se primjenjuje tek kada se ukorijene, jer su neke vrste izuzetno osjetljive, posebno patlidžan. Ne koristi se često.
Nakon sadnje rasada rajčice, patlidžana, paprike dobro je svaku biljku zaliti s 1l otopine koja se priprema tako što se u 10 l vode ukapaju tri kapi joda. Za krastavce se na 9 l vode doda 1 l mlijeka i 12 kapi joda. Okupajte biljke krastavaca i površinu okolnog zemljišta. To će pomoći u uništavanju spora plamenjače i pojave kloroze.
U zaštiti kupusa primjenjuje se nešto veća doza joda, na 10 l vode dodaje se 40 kapi, a na svaku biljku izlijevamo 1 l otopine.
Može se koristiti i kao folijarno gnojivo, ali tada koristimo blažu otopinu od pet kapi u 10 l vode.
