Što sve od hrane uvozimo u BiH
I tuđi kolači nam slađi - ovu hranu uvozimo u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 milijuna KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u odnosu na isti period 2021, izvoz je prošle godine povećan za 122 milijuna KM ili 16 posto, dok je uvoz porastao za 748,7 milijuna KM ili čak 30 posto.
Uvoz žitarica
Žitarica smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 253,9 milijuna KM, što je povećanje od 100,2 milijuna ili 65 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
''Od žitarica smo najviše uvozili pšenicu i suražicu u vrijednosti od 140,8 milijuna KM, najviše iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, te kukuruz u vrijednosti od 93,5 milijuna KM, najviše iz Srbije i Hrvatske. Proizvoda na bazi žitarica je uvezeno u vrijednosti od 215,7 milijuna KM. Od ove grupe proizvoda najviše uvozimo kruh, peciva, kolače, kekse i ostale pekarske proizvode u vrijednosti od 137,6 milijuna KM, i to najviše iz Srbije, Hrvatske i Turske. Meso smo uvezli u vrijednosti od 302,8 milijuna KM, što je povećanje od 73,1 milijuna ili 32 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U najvećoj vrijednosti smo uvezli goveđe meso, svježe ili rashlađeno, i to u vrijednosti od 188,1 milijuna KM, a najviše iz Italije, Nizozemske, Poljske i Njemačke”, stoji u najnovijem broju Infokoma.
Pročitajte još
Od hrane najviše izvozimo masti i ulja, u uvozu dominira meso
U izvozu vrijednosno najviše sudjeluju: masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, mlijeko i mliječni proizvodi, te voće za jelo.
Od masnoća, izvoz se najviše odnosi na ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka u vrijednosti od 82,8 milijuna KM, a najviše se izvozilo u Austriju, Sloveniju, Filipine i Hrvatsku.
Od mlijeka i mliječnih proizvoda najviše izvozimo mlijeko i pavlaku, u vrijednosti od 50,8 milijuna KM, a najviše izvozimo u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Od voća za jelo najviše izvozimo orašaste plodove, i to u vrijednosti od 51,7 milijuna KM, a najviše u Srbiju, više od 20 milijuna KM.
