Cijene goriva, dižu cijene karata

Hercegovina: Moguće poskupljenje autobusnih karata

Cijene autobusnih karata mogle bi narasti, smatraju prijevoznici s obzirom da je najavljeno povećanje cijene goriva
Gospodarstvo / Novac | 04. 01. 2018. u 11:15 Bljesak.info/A.J.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Autobusne karte u Hercegovini bi mogle poskupjeti, saznaje Bljesak.info nakon razgovora s lokalnim autobusnim prijevoznicima.

Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama BiH od 1. veljače građani će plaćati 15 feninga + PDV skuplje gorivo po litri, a s poskupljenjem goriva očekuju se i povećanja cijena na tržištu.

Ahmedin Šabanagić, direktor Autoprevoza Mostar za Bljesak.info je rekao kako trenutno nema naznaka za poskupljenjem, ali može doći do korekcija cijena.

Korekcije tek trebaju krenuti

''Za sada nema naznaka za poskupljenjem, ali vjerojatno će doći do korekcija cijena, jer će gorivo biti skuplje za 15 feninga + PDV krajem siječnja, pa će vjerojatno naš Upravni odbor sjesti i razmotriti sve opcije'', objasnio je Šabanagić.

Rekao je kako povećanje cijena goriva za njihovo poslovanje znači puno, jer im se tako nameću dodatni troškovi veći od 100 tisuća KM, dok je kako kaže Šabanagić za neke veće prijevoznike ova brojka u milijunskim iznosima.

''To su troškovi koji opterećuju naše poslovanje'', zaključio je.

Miro Bošnjak, direktor poduzeća Autoherc iz Gruda, rekao nam je kako će s poskupljenjem goriva, vjerojatno morati doći do poskupljenja cijena karata.

''Cijene karata odavno se nisu mijenjane, a ako dođe do povećanja cijena goriva, morat ćemo i mi podići cijene,  no vidjet ćemo kako dalje raditi kalkulacije'', kazao je Bošnjak, dodajući kako bi veća cijena karata mogla smanjiti broj putnika.

Veće cijene goriva, veći troškovi

''Povećanje cijena goriva znači direktno povećanje naših troškova i automatski umanjenje našu dobit'', zaključio.

Iz Miškić Busa i Gloptura nismo uspjeli dobiti informaicje o mogućnosti poskupljenja cijena karata.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS, kazao je ranije za Nezavisne kako će, što se tiče teretnog prometa, cijene ostati iste.

Marin Bago, predsjednik Udruge Futura koja se bavi zaštitom potrošača, potrošačkom politikom i medijskom pismenošću rekao je kako je do sada uvijek bila praksa da kada poskupe cijene goriva, poskupi i sve ostalo, a većinom su ta poskupljenja bila neopravdana.

''Kod nas je slobodno tržište i svi formiraju cijene kako žele, ne slijedeći zadana pravila. Ako se samo vratimo unazad možemo vidjeti koliko su male promjene na cijenama goriva, utjecale na poskupljenje svih ostalih životnih potrepština, a te cijene se nisu smanjivale kada padne cijena goriva. Imamo  potrebe koje ćemo kao potrošači tražiti, a to je da cijene ne poskupljuju. Mi imamo fenomen puzajućeg rasta cijena, kada uzmete proizvod i vidite njegovu cijenu prije godinu dana vidjet ćete da je on poskupio, malo po malo. To sigurno nije fer ponašanje prema potrošačima, isto kao što nije fer da naši radnici rade po 12 sati za minimalne plaće i tu lokalna uprava mora pokazati svoj stav i zahtjeve i držati se pravila, da bi se zaštitili domaći ljudi i domaće tržište'', kazao je Bago.

Mijenjati ekonomsku politiku

Potrošačka korpa je, kako kaže, najbolji pokazatelj vrtoglavih poskupljenja, koje naši građani ne mogu izdržati.

''Prošle godine minimalna potrošačka korpa je iznosila 1850 KM za jednu četveročlanu obitelj. To znači osnovne potrebe  u jednoj obitelji u kojoj je idealna situacija da oba roditelja rade i imaju prosječnu plaću od 863 KM. U BiH je situacija većinom takva da radi samo jedan član obitelji i da se te osnove potrepštine većinom ne mogu pokriti. Poslije ovog poskupljenja bojimo se da će potrošačka košara doći i do par tisuća KM što je neizdržljivo za sve ljude koji ovdje žive i rade'', rekao nam je Bago.

Kaže da su rješenja vrlo jasna već dugi niz godina,  a to je promjena ekonomske politike.

''Ekonomska politika se ne može bazirati na upošljavanju u javnim poduzećima i institucijama, jer takva ekonomija , koja zapošljavanjem u poduzećima računa na glasove tih zaposlenih ljudi na izborima, je nož u srce tržišta. U takvom ambijentu ne može funkcionirati ni tržište i društvo, te se u takvom ambijentu ne mogu odgajati djeca'', zaključio je Bago.

Kopirati
Drag cursor here to close