Uništeno 90 posto proizvodnje dagnji u Jadranu, štete se mjere desecima milijuna eura

Ekstremno visoke temperature mora nanijele su golemu štetu proizvođačima dagnji (mušula) na sjeveru Jadrana. U pojedinim dijelovima talijanske regije Emilija-Romagna uništeno je više od 90 posto proizvodnje. Izravna šteta već se procjenjuje na više od 50 milijuna eura. Račun nije konačan.

Sjeverni Jadran suočava se s jednom od najtežih sezona za uzgajivače školjki. Rekordno toplo more i nedostatak kisika doveli su do masovnog uginuća dagnji. Posebno je pogođena talijanska Emilija-Romagna gdje je u najugroženijim područjima stradalo je više od 90 posto uzgoja.

Riječ je o između 20.000 i 25.000 tona dagnji koje su već bile spremne za tržište, ali i o mladim dagnjama o kojima je trebala ovisiti proizvodnja tijekom sljedeće godine.

Više od 50 milijuna eura izravne štete

Najviše štete prouzročeno je između Gora i Porto Garibaldija. Na tom području koncentrirano je više od 60 posto regionalne proizvodnje dagnji uzgajanih u moru. Kombinacija ekstremno tople vode i anoksije, odnosno nedostatka kisika, pokazala se pogubnom.

Izravna šteta već premašuje 50 milijuna eura, prema procjenama proizvođača. Međutim, konačni ekonomski račun mogao bi biti znatno veći.

Razlog je jednostavan. Nisu stradale samo dagnje namijenjene ovogodišnjoj prodaji. Uništen je i dio mladih dagnji namijenjenih sljedećem proizvodnom ciklusu.

Ekstremne temperature pogodile su i susjedni Veneto. U zaljevu Scardovari, u pokrajini Rovigo, temperatura vode dosegnula je čak 32 stupnja Celzija. Uslijedilo je iznenadno uginuće oko 100 tona dagnji, i to usred komercijalne sezone.

Konzorcij lokalnih ribarskih zadruga bio je prisiljen obustaviti prodaju dagnji sa zaštićenom oznakom podrijetla uzgajanih u laguni. Proizvodnja je ograničena na uzgajališta na otvorenom moru.

ANSA je još u srpnju izvijestila kako je temperatura u dijelovima delte rijeke Po dosezala 32 stupnja. Toplija voda smanjuje količinu dostupnog kisika, dok razvoj algi može dodatno pogoršati uvjete za školjke.

Udar koji nije trenutni

Za proizvođače je posebno problematičan trenutak u kojem se katastrofa dogodila.

Uzgoj dagnji sezonski je posao. Upravo tijekom ovog razdoblja stvaraju se temelji proizvodnje koja bi sljedeće godine trebala dosegnuti komercijalnu veličinu. Dagnje iz tog ciklusa trebale bi se prodavati od ožujka do kraja kolovoza.

Zbog toga trenutačna šteta od 50 milijuna eura predstavlja samo prvi dio ekonomskog problema. Ako pad ponude bude dovoljno velik, posljedice se mogu osjetiti i dalje kroz lanac opskrbe.

Jedna kriza za drugom

Za proizvođače školjki u ovom dijelu Italije ovo nije prvi veliki problem. Posljednjih godina suočavali su se sa širenjem plavog raka, pojavom morske sluzi, algama i nedostatkom kisika.

Regionalni ministar poljoprivrede i ribarstva Emilije-Romagne Alessio Mammi upozorio je kako novi udar ekstremnih temperatura dodatno ugrožava proizvodnju i profitabilnost kompanija.

Problem može utjecati i na sposobnost proizvođača za planiranje investicija i očuvanje zaposlenosti.

Klimatski problem postaje poslovni rizik

Katastrofa na sjevernom Jadranu pokazuje koliko brzo promjena uvjeta u prirodi može postati financijski problem.

Za uzgajivače školjki temperatura mora više nije samo ekološko pitanje. Ona postaje čimbenik koji izravno utječe na proizvodnju, prihode, zaposlenost i investicije.

Procjenjuje se kako klimatske promjene talijanskom profesionalnom ribarstvu već nanose oko 200 milijuna eura izravne štete godišnje, a uzgoj školjki nalazi se među najugroženijim sektorima.