Rukovodio se motom "bolje je izgubiti novac nego povjerenje"

Na današnji dan prije 165 godina, 23. rujna 1861. u Albecku kod Ulma rođen je Robert Bosch, njemački tehničar, izumitelj i industrijalac.

Odrastao je u vrlo velikoj obitelji kao 11. od ukupno 12 djece dobrostojećeg poljoprivrednika.

Školovao se u SAD-u, gdje je radio s Thomasom Alvom Edisonom. Njegovi izumi omogućili su široku primjenu motora s unutarnjim izgaranjem.

Svojim izumima visokonaponskog magnetnog upaljača, pumpe za uštrcavanje goriva u Dieselov motor i dr. bitno pridonio razvoju automobilskih motora i probio se od malog obrtnika do tvorničara. Utemeljitelj je industrijskog koncerna Robert Bosch GmbH.

Za svoje vrijeme imao je vrlo napredna društvena gledišta kojima je poboljšao uvjete radnika. Tako je 1906. uveo osmosatni radni dan i zagovarao industrijsku arbitražu.

U Stuttgartu je o 75. rođendanu i 50. obljetnici rada tvrtke 1936. godine osnovao Bolnicu Roberta Boscha te ju poklonio gradu.

Na mati nacističkog režima

Zbog društvene zauzetosti, humanitarnog i karitativnog rada te mirotvorstva bio je na meti nacističkog režima u posljednjim godinama svoga života.

Naime, iako je njegova tvrtka tijekom Drugog svjetskog rata morala proizvoditi oružje i koristiti prisilni rad, Robert Bosch je osobno bio otvoreni protivnik nacizma i mirotvorac.

Zajedno s najbližim suradnicima (tzv. Bosch-Kreis) tajno je financirao otpor protiv Hitlera, spašavao židovske zaposlenike i pomagao progonjenima da emigriraju. Zbog toga je bio pod stalnim nadzorom režima.

Budući da je bio previše moćan i utjecajan da bi ga režim javno eliminirao, Hitler mu je za 80. rođendan dodijelio titulu "Pionir rada".

Premda je bio borac protiv nacizma, pokopan je sa svim počastima na državnom groblju Trećeg Reicha. Umro je u Stuttgartu 12. ožujka 1942. godine.

Godine 1984. uvršten je u Dvoranu slavnih automotorne industrije. Bio je oženjen i imao je dvoje djece: sina Roberta Boscha ml. i kći Evu Madelung.

Robert August Bosch bio je poznat po iznimnoj brizi za zaposlenike, zbog čega su ga zvali "uzornim tajkunom". Godine 1906. postao je jedan od prvih industrijalaca u Njemačkoj koji je uveo osmosatni radni dan.

Prepoznao značaj radnika za uspjeh tvrtke

Shvatio je da odmorniji radnici u dvije smjene proizvode više i bolje. Na kritike konkurenata zašto tako dobro plaća svoje ljude, odgovorio je legendarnom izjavom: "Ne plaćam dobre plaće zato što imam puno novca; imam puno novca zato što plaćam dobre plaće".

Kako bi osigurao da tvrtka ostane neovisna i da se ne preda utrci za kratkoročnim profitom, prepisao je vlasničku strukturu u oporuci. Danas je čak 94% dionica tvrtke Bosch u vlasništvu neprofitne zaklade (Robert Bosch Stiftung).

Sav profit koji tvrtka ostvari, a koji se ne reinvestira u razvoj, odlazi u humanitarne svrhe, zdravstvo, znanost i edukaciju.

Iako ga povezujemo s tehnologijom i automobilima, Bosch je obožavao prirodu. Bio je jedan od prvih strastvenih skijaša u Njemačkoj krajem 1890-ih, a hobiju se prepuštao i u dubokoj starosti. Također je posjedovao veliku farmu južno od Münchena gdje se aktivno bavio poljoprivrednim inovacijama.

Njegov poslovni moto i danas je ispisan na zidovima mnogih ureda tvrtke: „Bolje je izgubiti novac nego povjerenje” (Lieber Geld verlieren als Vertrauen). Čvrsto je vjerovao da su točnost i kvaliteta proizvoda važniji od brze zarade.