Gospodarski pokazatelji za početak 2025. godine upućuju na usporavanje ekonomije Bosne i Hercegovine, navodi se u najnovijem Izvješću Europske komisije o stanju gospodarstava zemalja kandidata za članstvo u EU. Industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti pad, a promet u maloprodaji također je opao.
Prema izvješću, Centralna banka BiH snizila je prognozu rasta BDP-a za 2025. godinu na 2,4%, što je prvenstveno rezultat očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije za 2025. revidirana je naviše – sada iznosi 3,5%, a glavni uzrok su domaći cjenovni pritisci uslijed snažnog rasta plaća.
Ova procjena Europske komisije može se tumačiti kao neizravna kritika politike povećanja plaća, za koju su brojni ekonomski analitičari ranije upozoravali da nije utemeljena na realnim makroekonomskim pokazateljima, ističu Nezavisne novine.
U četvrtom kvartalu 2024. godine, sezonski prilagođen kvartalni rast realnog BDP-a iznosio je nešto manje od 1%, dok je godišnja stopa rasta iznosila 2,5%, što je blago usporenje u odnosu na 2,6% iz prethodnog tromjesečja. Glavni nositelji rasta s proizvodne strane bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 posto ukupne bruto dodane vrijednosti, zabilježio deseti uzastopni kvartal pada, prenose Nezavisne novine.
Europska komisija podsjeća i na to da su vlasti BiH 18. ožujka 2025. godine predale Program ekonomskih reformi (ERP) za razdoblje 2025.–2027., u kojem se predviđa ubrzanje realnog rasta BDP-a s 2,5% u 2025. na 3,3% do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.
Planom se predviđa i fiskalna konsolidacija temeljena na prihodima, pri čemu bi proračunski deficit od 1,3% BDP-a u 2025. godini trebao prerasti u suficit od 0,7% do 2027. godine. Također, očekuje se nastavak pada javnog duga, s 24,5% BDP-a u 2024. na 22,8% do kraja 2027. godine.
S potrošačke strane, glavni izvor rasta u Q4 2024. bila je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala poraslo je za 7,3% na godišnjoj razini, dok je privatna potrošnja zabilježila rast od 1,9%. Nakon šest uzastopnih kvartala pada, izvoz je konačno porastao za 1,7%, a snažna domaća potražnja potaknula je i uvoz, koji je zabilježio rast od 3,5%.
Na tržištu rada, zaposlenost je u prosjeku u Q4 2024. bila 0,6% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok se broj nezaposlenih smanjio za 22.800 osoba. Stopa nezaposlenosti, prema Anketi o radnoj snazi, pala je s 13,2% u 2023. na 11,7% u 2024. godini.
Nominalne plaće nastavile su snažno rasti – u četvrtom kvartalu 2024. zabilježen je rast od 9,8% , dok su u prva dva mjeseca 2025. godine rasle za 13,9% i 13%u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavni razlozi tog rasta su visoke plaće u javnom sektoru i nedostatak radne snage u pojedinim industrijama.
