Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigirana je naniže, do nivoa od 2,4 posto, a predviđa se inflacija od 3,5 posto, objavila je Centralna banka BiH.
Iz Banke navode da je korekcija ekonomskog rasta naniže izvršena prvenstveno zbog slabljenja vanjske potražnje koja će se odraziti na izvoz i ulaganja pod utjecajem, između ostalog, i baznog efekta iz prošle godine.
Najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od osobne potrošnje uslijed rasta nominalnih plaća, te očekivanog priliva doznaka iz inozemstva.
"Trenutno očekujemo kako će se dinamika rasta postepeno intenzivirati do kraja projekcijskog horizonta, ali naglašavamo da su rizici od revizije naniže, već sa narednim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija, značajni", ističu iz Centralne banke.
U priopćenju Centralne banke se pojašnjava da projektirane stope ekonomskog rasta još nisu na razinama koji bi rezultirali bržim napretkom u procesu tranzicije.
Iz Centralne banke navode da su domaći inflatorni pritisci znatno pojačani od početka godine.
"U ovoj godini projektiramo inflaciju od 3,5 posto, više za 1,7 posto u odnosu na prethodni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija", napominje se u priopćenju.
Iz Centralne banke ističu kako se očekuje postupno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka, ali i da su revizije moguće uslijed snažnijeg od kalibriranog efekta lančanog prelijevanja rasta minimalne plaće na ostale djelatnosti, te novih usklađivanja prosječnih plaća s inflacijom.
"Procijenjene vrijednosti realnog bruto domaćeg proizvoda, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti vezanih uz ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnoj i lokalnoj razini, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga", ukazuju iz Centralne banke.
