Komplicirana struktura BiH koči implementaciju energetskih politika, na koje se BiH obavezala prihvaćanjem Trećeg energetskog paketa reformi, stoji u najnovijem izvještaju Tajništva Energetske zajednice u Beču.
Kako su istaknuli, Treći paket, koji, između ostalog, podrazumijeva i odvajanje operatera od energetske infrastrukture, nije ugrađen u bh. zakone iz oblasti energetike, a postojeći zakoni, kako stoji u izvještaju, koče razvoj tržišta električne energije.
"Nacrt zakona kojim bi ovi problemi bili svladani taoc je komplicirane ustavne i političke strukture. Usvajanje ovog zakona treba biti vrhunski prioritet", navedeno je u izvještaju.
Suprotno odredbama Trećeg paketa, kako je navedeno u izvještaju, sustavi proizvodnje i distribucije električne energije i dalje nisu razdvojeni ni u RS ni u FBiH, zbog čega je i pokrenut pravni postupak protiv BiH od strane Tajništva.
U elektroenergetici, kako navode, u oblasti odvajanja operatera i proizvođača implementirano je samo tri posto obveza, pristup mrežama implementiran je 97 posto, dok je veleprodaja električne energije implementirana u 56 posto. U oblasti maloprodaje implementirano je 81 posto mjera, dok je u oblasti regionalne integracije urađeno 39 posto mjera.
Mršave rezultate BiH je postigla u oblasti implementacije plinskih politika. Prema izvještaju, nije implementirana niti jedna jedina mjera kada se radi o odvajanju operatera infrastrukture i distributera, dok su mjere u oblasti pristupa mreži, uspostavljanja veleprodajnog plinskog tržišta, maloprodaje i interoperabilnosti implementirane između 10 i 16 posto.
Još gora situacija je u oblasti naftnog sektora, u kojem nije implementirana nijedna mjere ni u jednoj oblasti. Kako je istaknuto, BiH i dalje nema naftne rezerve, na koje se obvezala potpisivanjem dokumenata za pristupanje EU.
"Tehnička pomoć Tajništva u modelima kako uspostaviti sistem naftnih zaliha nije propraćena konkretnim prijedlozima ili aktivnostima od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa niti radne grupe koja je uspostavljena s tom namjerom", navedeno je, uz preporuku da bi to ministarstvo trebalo da preuzme vodeću ulogu kako bi koordiniralo aktivnosti na uspostavljanju dvomjesečnog informativnog sustava.
Nešto je bolja situacija u uspostavljanju infrastrukture za obnovljive izvore energije, gdje je BiH, kako je navedeno, implementirala oko polovine potrebnih mjera i aktivnosti.
Tako je, na primjer, implementirano pola mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju, integracije mreže i administrativnih procedura, dok nije implementirana nijedna mjera uvođenja obnovljivih energija u oblasti transporta.
Kako je istaknuto, BiH ima 25,3 posto udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji, dok je prošle godine na mrežu priključeno 113 MW proizvedenih iz malih hidrocentrala, 16 MW iz solarnih panela, a jedan megavat iz biomase.
Inače, iz ukupno proizvedenih 2.165 megavata električne energije, u velikim hidroelektranama su proizvedena 1.594 megavata.
Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Europi u oblasti implementacije energetskih politika, dok su Moldavija, Ukrajina i BiH na njenom začelju.
"BiH ima najslabiju implementaciju od svih njih. Najnoviji član, Gruzija, ima niži nivo implementacije, ali bi se moglo reći da dobro napreduje jer se još kreće u okviru zadatih rokova", rekla je ona.
Skrenula je pažnju na upozorenje Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, da stalno raste raskorak u implementaciji između zemalja članica Zajednice, pišu Nezavisne novine.
"Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljnije nego ikad ranije s obzirom na to da se EU kreće k implementaciji Paketa zelene energije. EZ mora uhvatiti korak k jačanju energetskog sektora koji će karakterizirati dekarbonizacija, decentralizacija i digitalizacija", zaključila je ona, citirajući Kopačeve riječi.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da nije vidio navode u izvještaju, ali da zna za sve probleme koji su navedeni.
"Jasno je da je u BiH jako malo urađeno, posebno u plinskom sektoru. Mislim da svi znaju zbog čega i to je problem koji još nismo uspjeli riješiti", rekao je Šarović za "Nezavisne".
