Tvrtka BH Magnezij & Minerali d.o.o. odlučno je demantirala tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti o navodnom proširenju rudarske površine na području Kupresa na 47,5 hektara, istaknuvši kako se radi o netočnim informacijama koje dovode javnost u zabludu.
U priopćenju koje potpisuje direktor tvrtke Jan Wever, jasno se naglašava da projekt proizvodnje magnezija ne podrazumijeva nikakvo proširenje granica rudarenja izvan već definiranog koncesijskog područja. Navedena površina od 47,5 hektara, pojašnjavaju iz tvrtke, odnosi se isključivo na istražno područje predviđeno za geološku analizu i procjenu sigurnosti terena, a ne na novu rudarsku zonu.
''Investitor nikada nije zatražio, najavio niti planira proširenje eksploatacione površine'', navodi se u priopćenju, uz napomenu da su sve aktivnosti provedene sukladno dozvolama i završene 2024. godine.
Iz tvrtke ističu kako kamenolom neće biti vidljiv iz Kupresa, što je potvrđeno prostornim analizama i dokumentacijom. Naglašava se i da projekt magnezija ostaje unutar postojećeg koncesijskog polja, te da bi u slučaju bilo kakvih promjena koje bi mogle imati utjecaj na zajednicu ili okoliš, investitor pravovremeno obavijestio javnost.
BH Magnezij & Minerali navodi kako njihov projekt predstavlja primjer zelene tranzicije, spajajući očuvanje okoliša s industrijskim razvojem i razvojem lokalne zajednice. ''Ne žurimo ni s čim, a svaki daljnji korak bit će javno komuniciran'', stoji u priopćenju.
Tvrtka poziva sve političke, medijske i aktivističke aktere da djeluju odgovorno i na temelju točnih informacija. ''Širenje neistina i stvaranje klime straha šteti i zajednici i okolišu'', zaključuje se u priopćenju.
Građanska inicijativa ''Mladi za Kupres'': Je li javni interes samo prazna sintagma?
Planirani projekt izgradnje pogona za proizvodnju magnezija na Kupresu, koji se u dijelu medija naziva ''investicijom stoljeća'', izazvao je snažan interes i zabrinutost građana, ekoloških udruga te lokalne zajednice. Građanska inicijativa ''Mladi za Kupres'' objavila je detaljnu analizu u kojoj izražava sumnju u transparentnost projekta te upozorava na niz nelogičnosti i potencijalne posljedice po prirodu i zdravlje stanovnika.
U analizi se navodi kako je projekt u početku predstavljen kao revitalizacija tvrtke DOLOMIT d.o.o. s ciljem zapošljavanja 50 radnika, bez spomena tvornice magnezija. Međutim, u međuvremenu se u javnom prostoru pojavljuje narativ o strateškom projektu za EU i zapošljavanju 300–600 ljudi, dok na stranicama tvrtke Magnesium for Europe stoji plan širenja rudarske zone na 47,5 hektara, za što je, prema dostupnim podacima, Ministarstvo gospodarstva HBŽ-a izdalo dozvolu za istraživanje 2023. godine.
Posebnu zabrinutost izazivaju dvije Studije utjecaja na okoliš koje se međusobno znatno razlikuju. U prvoj studiji tvrdilo se da voda nije sirovina u proizvodnom procesu, dok druga navodi potrošnju od 180.000 m³ godišnje. Također, kritizira se izostanak procjene kumulativnog utjecaja projekta, iako su kamenolom i tvornica funkcionalno povezani, a njihov direktor je ista osoba.
Mladi za Kupres naglašavaju da se argument o magneziju kao ''kritičnoj sirovini'' koristi kao opravdanje za projekte koji se često smještaju na rubna, manje zaštićena područja Europe. Postavljaju i pitanje zašto se takvi projekti ne realiziraju u zemljama s višim ekološkim standardima, ako su doista ''zeleni''.
Kupres se posljednjih godina afirmirao kao zimsko i ljetno turističko središte, poznato po netaknutoj prirodi i aktivnom turizmu. Planirana industrijska zona, tvrde iz inicijative, direktno je suprotna razvojnim smjernicama Općine i HBŽ-a.
''Bez obzira na tvrdnje o ekološkim standardima, ovakav projekt mijenja lice Kupresa. A i da je najzelenija tvornica na svijetu – tko pita lokalnu zajednicu želi li je uopće?'', zaključuju iz inicijative.
