Što sjevernije, to dužnije

Prema podacima Eurostata objavljenim ovog mjeseca najzaduženija domaćinstva u Europskoj uniji ne nalaze se u južnim članicama koje se često smatraju ekonomski najranjivijima, već u bogatijim zemljama sjeverne Europe.

Dug domaćinstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u eurozoni dosegao 50,7 posto. Oba pokazatelja kontinuirano opadaju od 2020. godine, kada su premašivala 60 posto BDP-a.

Makroekonomski rizik

Dug domaćinstava obuhvaća hipotekarne i potrošačke kredite, kao i druga zaduženja građana. Iskazivanje duga kao udjela u BDP-u omogućava usporedbu država različite veličine, jer pokazuje kolika je ukupna zaduženost domaćinstava u odnosu na ekonomsku snagu zemlje, prenosi Euronews.

Ovaj pokazatelj ne govori koliko duguje pojedino domaćinstvo, već daje uvid u razinu zaduženosti sektora domaćinstava u cjelini. Na primjer, omjer od 50 posto znači da ukupni dug domaćinstava odgovara polovini vrijednosti robe i usluga koje zemlja proizvede tijekom jedne godine.

Visoka zaduženost sama po sebi ne mora predstavljati problem. Zemlje s razvijenim tržištem stambenih kredita, velikim brojem nekretnina kupljenih putem hipoteka i razvijenim financijskim sistemom često imaju veći nivo zaduženosti.

S druge strane, prekomjerno zaduženje može povećati ranjivost ekonomije u vrijeme krize. Europska komisija smatra da dug domaćinstava iznad 55 posto BDP-a može predstavljati makroekonomski rizik, budući da je upravo privatni dug u prošlosti često bio uzrok kreditnih kriza. Globalna financijska kriza iz 2008. godine počela je kolapsom tržišta hipotekarnih kredita, a ne problemima u javnim financijama.

Zemlje s najvećim udjelom duga domaćinstava u BDP-U

10. Njemačka – 49,0 posto BDP-a

Usprkos tome što je najveća europska ekonomija, Njemačka je blizu prosjeka EU. Razlog je, između ostalog, relativno nizak udio vlasnika nekretnina. Godine 2022. vlastiti dom imalo je 46,7 posto stanovništva, što je među najnižim stopama u Europi. Razvijeno tržište iznajmljivanja stanova i izostanak poreznih olakšica za kamate na stambene kredite smanjuju potrebu za velikim hipotekarnim zaduženjima.

9. Portugal – 53,9 posto BDP-a

Dug domaćinstava krajem 2025. dostigao je oko 171 milijardu eura, što je 8,6 posto više nego godinu ranije. Rast je prvenstveno posljedica povećanog hipotekarnog kreditiranja uslijed snažnog rasta cijena nekretnina. Više od 90 posto stambenih kredita vezano je za promjenjive ili kombinirane kamatne stope povezane s Euriborom, zbog čega su građani posebno osjetljivi na promjene kamatnih stopa Europske središnje banke.

8. Cipar – 54,2 posto BDP-a

Centralna banka Cipra navodi da je omjer duga domaćinstava smanjen za oko 62 posto u odnosu na kraj 2016. godine. Ipak, oko trećine ukupnog duga i dalje čine nenaplativi krediti iz ranijeg perioda koji se postupno rješavaju.

7. Belgija – 56,4 posto BDP-a

Oko 43,1 posto domaćinstava posjeduje nekretninu kupljenu putem hipotekarnog kredita, znatno iznad prosjeka EU od 24,3 posto. Većina tih kredita ima fiksnu kamatnu stopu. Vrijednost novih hipotekarnih kredita tokom 2025. godine porasla je na 40,7 milijardi eura, u odnosu na 31,7 milijardi godinu ranije.

6. Francuska – 59,5 posto BDP-a

Stambeni krediti u Francuskoj uglavnom imaju fiksnu kamatnu stopu, dok su promjenjive stope mnogo rjeđe nego u Portugalu ili Španjolskoj. Kreditiranje je strogo regulirano, pa mjesečne obaveze po kreditima u pravilu ne smiju prelaziti trećinu neto prihoda domaćinstva.

5. Luksemburg – 60,5 posto BDP-a

Hipotekarni krediti čine oko 90 posto ukupnog duga domaćinstava. Istovremeno, gotovo polovina domaćinstava nema nikakva dugovanja, dok je medijalna neto imovina domaćinstava 2023. godine iznosila 676.000 eura.

4. Finska – 62,9 posto BDP-a

Najveći dio zaduženosti odnosi se na stambene kredite. Kada se uračunaju i krediti stambenih zajednica, koje kroz kupovinu stanova preuzimaju vlasnici nekretnina, oni čine oko tri četvrtine ukupnog duga domaćinstava.

3. Švedska – 82,3 posto BDP-a

Švedska je među europskim zemljama koje se najviše oslanjaju na hipotekarne kredite. Na tržištu dominiraju promjenjive kamatne stope, zbog čega su domaćinstva posebno osjetljiva na promjene monetarne politike.

2. Danska – 84,1 posto BDP-a

Iako Danska bilježi jedan od najvećih nivoa bruto zaduženosti domaćinstava u EU, taj rizik ublažavaju visoka mirovinska štednja i značajna vrijednost imovine. Dug domaćinstava iznosi oko 177 posto raspoloživog dohotka, što je među najvišim razinama u Europskoj uniji.

1. Nizozemska – 93,5 posto BDP-a

Nizozemska ima najzaduženija domaćinstva u Europi. Prema navodima tamošnje središnje banke, razlog je državna politika koja putem poreznih olakšica na kamate i liberalnijih pravila kreditiranja potiče kupovinu nekretnina uz visoke hipotekarne kredite. Istovremeno, visoku zaduženost prate velika mirovinska štednja i značajna financijska imovina domaćinstava.