Upravo završavate svoj radni dan u uredu i umjesto čekanja na semaforima, probijanja kroz gradsku gužvu i buku vi jednostavno zakoračite u lift i penjete se iznad užurbanog Zagreba.
Dok kabina lifta klizi prema nebu, grad pod vama postaje minijatura od svjetla i pokreta, a vi se uspinjete prema svom domu – u grad iznad grada. Modularni kubusi, lebdeće stambene jedinice, lagano se prilagođavaju potrebama stanovnika, povezujući se u razne formacije.
"Dobro došli u grad nad gradom, ideju 27-godišnjeg arhitekta Petra Planinića, rođenog Mostarca, koji trenutačno živi i radi na relaciji Zagreb - Mostar.
Projekt ''Grad nad gradom'' nastao je pod mentorstvom prof. Lea Modrčina na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, kao odgovor na izazove koji su se pojavili nakon potresa u glavnom gradu Hrvatske.
''Inspiraciju sam pronašao u slojevitosti samog grada – njegovoj povijesti, sadašnjosti i potencijalnoj budućnosti", navodi.
"Pitao sam se kako možemo grad učiniti prilagodljivim, fleksibilnim i održivim, a da pritom ne narušimo njegovu autentičnost?'' - objašnjava Planinić.
Tako je nastala ideja grada koji ne ruši stare strukture, već ih ''okrunjuje'', dodajući novu razinu urbanog života.
Ovaj futuristički koncept temelji se na stvaranju novog sloja grada nad postojećim gradom kako bi se stvorilo dinamično, fleksibilno i prilagodljivo urbano okruženje, a glavne prednosti života u takvom prostoru uključuju nove javne prostore u obliku krovova, odnosno modularnih jedinica koje se koriste kao nove javne površine.
Ključni nositelji ovog projekta su komunikacijski tornjevi, koji povezuju različite razine grada i omogućuju vertikalni transport ljudi i resursa. No, oni nisu samo prometne stanice – u njima su smješteni poslovni, kulturni i društveni sadržaji, čime nastaje višeslojni grad u kojem se funkcije isprepliću.
''Krovovi modularnih jedinica služili bi kao nove javne površine, dok bi fleksibilni modularni prostori mogli biti prilagođeni za stanovanje, rad, kulturu ili rekreaciju, ovisno o potrebama zajednice'', pojašnjava arhitekt.
Iako mnogima može zvučati kao koncept iz znanstvene fantastike, Planinić tvrdi da je ''Grad nad gradom'' financijski i tehnički izvediv.
"Realizacija ovog projekta ovisi o mnogim faktorima – od materijala i tehnologija gradnje do regulativa i investitora", pojašnjava, te dodaje kako upravo koncept modularnosti i vertikalnog razvoja može smanjiti određene infrastrukturne troškove, jer iskorištava postojeće gradske resurse umjesto da zahtijeva nova velika ulaganja u širenje urbanog područja.
Iako bi mogli pomisliti da bi stanovnici "grada nad gradom" mogli biti pomalo izolirani od samog grada, Planinić nas uvjerava kako bi se dogodilo upravo suprotno.
Naime, ovim projektom bi se povezala povezanost s urbanom sredinom grada, stanovnici bi uz pomoć komunikacijskih tornjeva imali jednostavan i brz pristup donjem gradu, a sami modularni prostori oblikovani su tako da stvaraju dinamične zone interakcije.
"Zamišljam život u ovom prostoru kao spoj tradicionalnog i suvremenog – ljudi bi i dalje koristili klasične gradske ulice, ali bi istovremeno imali pristup novim javnim i privatnim prostorima koji pružaju veću fleksibilnost i kvalitetu života", zaključuje Planinić.
Iako je projekt kreiran specifično za grad Zagreb, mogao bi imati i ograničenu primjenu i u Mostaru.
"Ipak, postoje brojne druge strategije i rješenja koja bi mogla značajno poboljšati životne uvjete u Mostaru", dodaje.
Kad je riječ o urbanizmu Mostara, Planinić ističe da grad ima dobru arhitektonsku osnovu, iako je na nekim dijelovima narušena nekontroliranom izgradnjom.
''U posljednje vrijeme primjećujem pozitivne promjene, što me veseli. Mostar ima bogato arhitektonsko naslijeđe, upravo zato svaki novi projekt treba pridonositi kvaliteti urbanog prostora. Jako je važno da se svi budući projekti oslanjaju na principe održivosti, kvalitete i funkcionalnosti'', naglašava.
Mladi arhitekt ne staje samo na ovom projektu. Među njegovim ranijim radovima studentskim radovima ističe se i ''Hotel u kamenolomu'' koji je smješten u kamenolomu Dubac u blizini Dubrovnika, projekt nastao pod mentorstvom prof. Krunoslava Ivanišina i prof. Sonje Tadej.
''Višegodišnjim iskopom kamenolom je dobio vrstu natprirodne skulpturalnosti. Osnovna misao projekta bila je u njega ugraditi arhitekturu koja nenametljivo djeluje na zatečeni kontekst i ambijent'', objašnjava.
Mladi Mostarac je za svoj diplomski rad odabrao temu "Olimpijski bazen u Mostaru" kojim nastaje nova zgrada olimpijskog bazena koja bi označavala kulturološku prekretnicu 21. stoljeća, a ujedno bi njegovala i na poseban način valorizirala elemente i kulturu života grada na Neretvi, projekt je nastao pod mentorstvom prof. Krunoslava Ivanišina.
Nakon završetka studija, radio je na više projekata i realizacija, a izdvojio bi: edukacijski park za zaštitu prikanaca Mostarsko blato, sakralne objekte i konobu sa bazenom u Mostaru.
Trenutno razvija projekt modularnih kućica, koji istražuje fleksibilna i održiva rješenja za suvremeno stanovanje. Cilj je ponuditi visokokvalitetne, prilagodljive i energetski učinkovite module koji se mogu lako transportirati i montirati na različitim lokacijama.
