Ideja o izgradnji autoceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd stara je nekoliko desetljeća, a intenzivnije se o ovom projektu počelo govoriti prije desetak godina. Ipak, Bosna i Hercegovina, za razliku od Srbije, do danas na tom projektu nije učinila gotovo ništa – čak ni definirala trasu autoceste.
"Željeli bismo izgraditi autocestu od Beograda do Sarajeva preko Višegrada, ali ne možemo se dogovoriti s partnerima u Sarajevu jer oni tvrde da studija izvodljivosti ne pokazuje isplativost. Nadležni u BiH kažu da, ako se gradi put do Višegrada, onda mora ići i do Goražda, te postavljaju pitanje hoće li ići preko Pala i Prače ili Rogatice. To odbijaju jer nema isplativosti. Mislim da je to pogrešno", izjavio je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, naglasivši da se u neke projekte mora ulagati čak i ako trenutno nemaju ekonomsku opravdanost.
Na Vučićevu izjavu odmah je reagirao Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, poručivši da trasa buduće autoceste Sarajevo – Beograd mora prolaziti kroz Tuzlu i Brčko distrikt. Naglasio je da to nije pitanje emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana BiH.
"Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su gusto naseljene regije s jakom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija", rekao je Forto, dodajući da BiH želi povezati i Višegrad, ali da svatko tko iskreno želi povezivanje mora razumjeti da je ključ u međusobnom poštovanju.
Priča o povezivanju Sarajeva i Beograda stara je desetljećima, a značajno je oživjela prije nešto više od deset godina.
Godine 2016. potpisan je sporazum o izgradnji autoceste između Turske, Srbije i BiH, a Recep Tayyip Erdoğan bio je jedan od najvećih zagovornika projekta. I kasnije je više puta isticao želju da se projekt realizira što prije. Krajem 2019. BiH i Srbija potpisale su Sporazum o suradnji na realizaciji autoceste Beograd – Sarajevo, što je uključivalo i formiranje operativnog tijela za provedbu projekta.
Unatoč potpisanim sporazumima, uključujući i one s turskom kompanijom, u BiH je tri godine trajala rasprava o trasi autoceste. Definirane su dvije varijante, no niti jedna još nije konačno utvrđena, a rasprave traju i danas.
"Sve je još na razini općih prijedloga o mogućem pravcu trase. Nema idejnih rješenja na temelju kojih bi se izrađivala daljnja dokumentacija. To znači da je interes BiH vrlo slab i da im ovaj projekt nije među prioritetima. Trenutno su im prioritet prometnice koje grade, a sva je pažnja usmjerena na njih. Kada će doći na red izgradnja autoceste od Beograda do Sarajeva? Vjerojatno tek kad završe koridor 5c i planirane cestovne veze prema Bihaću i Goraždu", izjavio je za "Nezavisne" Nedeljko Ćorić, direktor JP "Autoputevi Republike Srpske".
Ćorić ističe da, za razliku od BiH, Srbija aktivno radi na povezivanju Beograda i Sarajeva – gradi autocestu od Kuzmina do Rače, brzu cestu od Loznice do Pavlovića mosta, a u izradi je i projektna dokumentacija za dionicu od Požege do Kotromana, koja bi se spajala s BiH.
"Dobra stvar je što u prostornom i strateškom planu Crne Gore postoji cesta koja se povezuje na autocestu Bar – Boljare i koja bi preko Pljevalja došla do područja Ustiprače i spojila se na autocestu Beograd – Sarajevo", dodao je Ćorić, prenose Nezavisne novine.
