Cijene hrane porasle su u travnju na najvišu razinu u posljednje dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjem mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u travnju u prosjeku 128,3 boda, što je jedan posto više nego u ožujku, prenosi Al Jazeera.
Riječ je o najvišoj vrijednosti indeksa od travnja 2023. godine, pokazuju podaci UN-ove agencije za poljoprivredu.
Najveći porast cijena zabilježilo je meso – za 3,2 posto u odnosu na ožujak – što ponajprije odražava nagli rast cijena svinjetine.
Znatno su poskupjeli i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, pri čemu je cijena maslaca dosegla najvišu razinu otkako FAO bilježi podatke, zbog pada zaliha u Europi.
Cijene žitarica porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Cijena pšenice tek je neznatno porasla jer je manju opskrbu iz Rusije i jaču potražnju, poduprtu slabijim dolarom (osobito u odnosu na euro), neutralizirala povećana neizvjesnost u globalnoj trgovini i ekonomiji.
Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski smanjenih zaliha u SAD-u te kretanja valutnih tečajeva.
S druge strane, biljna ulja pojeftinila su za 2,3 posto u odnosu na ožujak, zahvaljujući povećanoj proizvodnji u jugoistočnoj Aziji. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na razini iz ožujka.
U usporedbi s travnjem prošle godine, biljna ulja su i dalje skuplja za 20,7 posto.
Šećer je u travnju pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na ožujak, pod utjecajem neizvjesnosti oko globalnih gospodarskih kretanja i mogućeg utjecaja eventualnih negativnih trendova na potražnju u prehrambenoj industriji, koja je najveći potrošač šećera.
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji žitarica, FAO je blago smanjio procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. godini na 4,848 milijardi tona, zbog slabije žetve kukuruza od prethodno očekivane.
Za 2025. godinu procjenjuje se da će se proizvodnja pšenice zadržati na prošlogodišnjoj razini, oko 795 milijuna tona, jer bi rekordnu žetvu u Aziji trebala neutralizirati slabija proizvodnja u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku uslijed nedostatka padalina. Žetva bi mogla biti slabija i u SAD-u zbog sušnih uvjeta, upozoravaju iz FAO-a.
