Hrvatska se i dalje prednjači po visokim cijenama maslinovog ulja u odnosu na ostale članice Europske unije. Prema najnovijim podacima za travanj, prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj dosegnula je 1250 eura za 100 kilograma, što predstavlja povećanje od čak 103,8 posto u odnosu na prosjek cijena unutar EU, koji iznosi 613 eura za istu količinu, objavio je Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi.
Ova razlika u cijenama izaziva sve više pozornosti među proizvođačima, potrošačima, ali i stručnjacima za tržište poljoprivrednih proizvoda. Hrvatski proizvođači navode da su viša cijena rezultat kvalitete, tradicije i maloserijske proizvodnje, ali i sve izraženijih klimatskih izazova koji povećavaju troškove uzgoja maslina.
S druge strane, prosječni potrošači ističu da se cijene maslinovog ulja značajno odražavaju na ukupne troškove prehrane, osobito u priobalnim regijama gdje se maslinovo ulje koristi svakodnevno.
Unatoč visokim cijenama, hrvatska maslinova ulja i dalje bilježe dobru potražnju, osobito na inozemnim tržištima, gdje se cijeni njihova kvaliteta, izvorno podrijetlo i ručna berba. Ipak, pitanje ostaje – koliko će još tržište moći podnositi ovako visoku razliku u cijenama i hoće li se ona u budućnosti stabilizirati?
Stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno visoke cijene mogle smanjiti konkurentnost hrvatskih proizvođača na europskom tržištu, unatoč vrhunskoj kvaliteti proizvoda. Naime, iako kupci u inozemstvu sve više prepoznaju vrijednost domaćeg ekstra djevičanskog maslinovog ulja, tržište postaje sve osjetljivije na cijene, osobito u uvjetima opće inflacije i povećanih troškova života.
"S jedne strane, visoka cijena može biti pokazatelj kvalitete i brenda, ali s druge, može odbiti šire slojeve potrošača i ograničiti prodaju na samo bogatije kupce. To dugoročno nije održivo za sve hrvatske proizvođače", ističu agroekonomski stručnjaci.
Zabrinutost izražavaju i sami maslinari, koji ističu da visoka cijena ne znači automatski i visoku zaradu. Troškovi proizvodnje su otišli u nebo – od radne snage, zaštitnih sredstava, do pakiranja i distribucije. Kad se sve zbroji i oduzme i maslinari jedva preživljavaju unatoč ovako visokoj cijeni ulja, Istovremeno, resorno Ministarstvo poljoprivrede navodi kako podupire domaće proizvođače kroz poticaje i promociju izvornosti, ali priznaje da se globalni tržišni pritisci teško mogu neutralizirati bez strukturnih reformi u poljoprivredi.
Zanimljivo je da usprkos rekordnim cijenama, potražnja za hrvatskim maslinovim uljem ne jenjava. Posebno su tražena ulja s oznakama izvornosti i ekološke proizvodnje, koja se sve više izvoze na tržišta poput Njemačke, Austrije i Skandinavije, gdje kupci ne gledaju isključivo cijenu, već i priču, podrijetlo i način proizvodnje.
Sve to govori u prilog činjenici da hrvatsko maslinovo ulje, iako skuplje, ostaje visoko cijenjeno ne samo kao prehrambeni proizvod, već i kao simbol mediteranske tradicije, piše Slobodna Dalmacija.
