Švedska je službeno postala 32. članica NATO-a.
Za Švedsku to označava kraj 20 mjeseci dugog čekanja koje je započelo u svibnju 2022. kada je podnijela zahtjev za pridruživanje zajedno s Finskom, potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu. Finska je prošle godine postala 31. članica NATO-a.
Ratifikacija također označava povijesnu promjenu u nacionalnom i međunarodnom identitetu Švedske, jer se odmiče od neutralnosti koja je započela na kraju hladnog rata. Ratifikacija učvršćuje NATO-vu kontrolu nad nordijskom regijom, sa svim zemljama koje su sada članice, i čini Baltik potpuno "NATO-vim teritorijem".
Proces je dovršen oko 17.30 sati po švedskom vremenu, kada su švedski premijer Ulf Kristersson i američki državni tajnik Antony Blinken predsjedavali ceremonijom na kojoj je švedski "instrument pristupanja" savezu službeno pohranjen u državni odjel. "Dobre stvari dolaze onima koji čekaju. Nema boljeg primjera", rekao je Blinken.
"Ovo je povijesni dan. Švedska će sada zauzeti mjesto koje joj pripada za NATO-ovim stolom, s ravnopravnim utjecajem na oblikovanje politika i odluka NATO-a", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Nakon više od 200 godina nesvrstanosti, Švedska sada uživa zaštitu dodijeljenu člankom 5, što je krajnje jamstvo slobode i sigurnosti saveznika", dodao je.
Rusija je prošli tjedan obećala poduzeti "protumjere" kao reakciju na pristupanje Stockholma savezu, što će ovisiti "o uvjetima i opsegu integracije Švedske u NATO". Pristupanjem Švedske, nakon Finske prošle godine, sad su sve zemlje s izlaskom na s Baltičko more, s izuzetkom Rusije, članice Atlantskog saveza.
Švedska i Finska, iako vojno bliske Sjedinjenim Državama, povijesno su se radije držale podalje od NATO-a, formiranog tijekom hladnog rata nasuprot bivšem Sovjetskom Savezu. Iako Švedska doprinosi međunarodnim mirovnim snagama, nije iskusila rat još od sukoba s Norveškom 1814. godine.
Helsinki i Stockholm istovremeno su najavili svoju kandidaturu za ulazak u NATO 2022., kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu. Ruski predsjednik Putin je, podsjetimo, pokrenuo rat protiv Ukrajine te je kao jedan od razloga naveo "širenje NATO-a". Obzirom da je zbog njegova rata protiv Ukrajine NATO postao jači za dvije ekonomski i vojno moćne članice, jasno je da je postigao upravo suprotno od onog što je želio.
Finskoj je odobren pristup savezu prošlog travnja, a proces pristupanja Švedske bio je otežan pregovorima s Turskom koja je prigovarala zbog švedske popustljivosti prema kurdskim aktivistima izbjeglima na švedski teritorij jer dio njih Ankara smatra teroristima.
Na putu se Švedskoj našao i mađarski premijer. Viktor Orban dao je svoj načelni pristanak, ali je prije završetka procesa od Stockholma zatražio "poštovanje" nakon godina "ocrnjivanja" njegove politike.
Mađarski parlament krajem veljače konačno je ratificirao članstvo Švedske u NATO-u.
Prema anketi radija SR emitiranoj u petak, većina Šveđana smatra da je njihova zemlja podnijela "previše žrtava" radi članstva u NATO-u, ali priznaje ipak da je sigurnost Švedske tim članstvom ojačana.
Pristupanje Švedske NATO-u popraćeno je zaoštravanjem retorike njezinih čelnika, pa je tako glavni zapovjednik oružanih snaga Micael Byden u siječnju izjavio da se njegovi sunarodnjaci "moraju mentalno pripremiti za rat". Uz kandidaturu za NATO, Švedska je početkom prosinca potpisala i sporazum kojim SAD-u daje pristup 17 vojnih baza na njezinu tlu.
