Pobuna protiv Trumpa u Kongresu: I republikanci glasali protiv rata s Iranom

Zastupnički dom SAD-a usvojio je u srijedu rezoluciju kojom se nalaže povlačenje američkih snaga iz rata protiv Irana dok Kongres ne odobri daljnja vojna djelovanja.

Rezoluciju su predložili demokrati, a usvojena je s 215 glasova za i 208 protiv. Za nju su glasovala i četvorica republikanskih zastupnika. Glasovanje predstavlja politički udarac Donaldu Trumpu, koji je 28. veljače uključio Sjedinjene Države u sukob.

''Kongres nalaže predsjedniku da povuče oružane snage Sjedinjenih Država iz neprijateljstava protiv Islamske Republike Iran'', navodi se u rezoluciji. Ona, međutim, ponajprije ima simboličan značaj zbog prava veta koje ima američki predsjednik.

Demokratski članovi Odbora za vanjske poslove pozdravili su glasovanje kao ''snažnu i nedvosmislenu poruku Donaldu Trumpu od strane američkog naroda''.

''Vrijeme je za okončanje ovog nezakonitog i izrazito nepopularnog rata'', dodali su.

Slična rezolucija prošla je ključnu proceduralnu fazu u Senatu krajem svibnja, nakon sedam prethodno neuspješnih pokušaja, a njezino usvajanje u gornjem domu Kongresa moglo bi uslijediti već ovog tjedna.

Trump može staviti veto

Ako bi rezolucija nakon kongresnog postupka bila usvojena u oba doma Kongresa, Donald Trump vjerojatno bi stavio veto kako bi spriječio njezino stupanje na snagu. Za zaobilaženje predsjedničkog veta bilo bi potrebno novo glasovanje u oba doma, pri čemu bi bila potrebna dvotrećinska većina. S obzirom na sadašnji sastav Zastupničkog doma i Senata, takav ishod gotovo je nemoguć.

Ovo glasovanje dolazi nakon što su tri prethodne rezolucije o ratnim ovlastima bile odbijene u Zastupničkom domu, ali svaki put sve manjom razlikom glasova. Senat je prošlog mjeseca proceduralnim glasovanjem podržao zasebnu, ali sličnu rezoluciju, nakon sedam prethodno neuspješnih pokušaja.

Spor oko ratnih ovlasti

Prema američkom Ustavu, samo Kongres ima ovlast objaviti rat. Ovim rezolucijama demokrati žele ponovno potvrditi autoritet zakonodavne vlasti u tom pitanju nasuprot izvršnoj vlasti koju predstavlja Donald Trump.

Iako zakon dopušta predsjedniku pokretanje vojnih operacija radi odgovora na neposrednu prijetnju, od njega se zahtijeva da u roku od 60 dana dobije odobrenje Kongresa.

Početkom svibnja Donald Trump zaobišao je taj rok tvrdeći kako je sukob, koji je započeo 28. veljače američkim i izraelskim zračnim napadima, završen zahvaljujući važećem primirju. Demokrati osporavaju taj argument, ističući kako su američke snage i dalje angažirane na terenu radi provođenja blokade iranskih luka, piše Hina.