Mađarska otvara dosjee komunističke tajne policije

Mađarska će početkom studenoga prvi put omogućiti građanima da na internetu slobodno pretražuju desetke tisuća imena iz evidencija suradnika komunističke državne sigurnosti, čime nova vlada premijera Pétera Magyara ispunjava jedno od svojih ključnih predizbornih obećanja.

Stranica Nyitottaktak.hu, odnosno "Otvoreni dosjei", počet će raditi 4. studenoga, na 70. godišnjicu sovjetskog gušenja Mađarske revolucije 1956. Za pristup neće biti potrebna registracija. Pretraživat će se moći približno 55.000 do 60.000 imena.

Magyarova stranka Tisza na izborima 12. travnja osvojila je dvotrećinsku većinu i okončala 16 godina vlasti Viktora Orbána. Magyar je u svibnju postao premijer, a njegova je vlada potom pokrenula dugo odgađano otvaranje arhiva komunističkih službi.

Što će se moći vidjeti?

U prvoj fazi bit će objavljeni tzv. kartoni broj 6, registracijske knjige B te podaci iz digitalizirane evidencije suradničke mreže pohranjene na magnetskim trakama.

Ti dokumenti sadrže osnovne podatke o osobama evidentiranima u mreži državne sigurnosti, uključujući njihova prava i kodna imena te podatke o registraciji.

No sami arhivisti upozoravaju da pojavljivanje nečijeg imena u takvoj evidenciji ne znači nužno da je ta osoba aktivno špijunirala druge ili pisala izvješća. Za oko 55.000 do 60.000 evidentiranih osoba arhiv raspolaže sa svega oko 9000 detaljnih dosjea o okolnostima njihova vrbovanja.

Upravo bi tih oko 9000 detaljnijih, tzv. B-dosjea trebalo biti objavljeno u drugoj fazi, najkasnije 25. veljače 2027., na mađarski Dan sjećanja na žrtve komunizma.

Zašto je to tako velika stvar u Mađarskoj?

Pitanje otvaranja dosjea komunističkih sigurnosnih službi jedno je od najdugovječnijih neriješenih pitanja mađarske tranzicije.

Nakon pada režima 1989. različite vlade nisu dopustile potpuno i slobodno pretraživanje arhiva. Kritičari su desetljećima tvrdili da je upravo to omogućilo ljudima povezanima sa starim sustavom da sačuvaju politički, gospodarski i društveni utjecaj.

Parlament je novi zakon prihvatio sa 149 glasova za i 35 suzdržanih, bez glasova protiv. Većina zastupnika Orbánova Fidesza bila je suzdržana. Magyar ih je nakon glasovanja javno prozvao pitanjem zašto nisu podržali otvaranje arhiva.

Ministrica pravosuđa Márta Görög tijekom parlamentarne rasprave poručila je da je cilj zakona što vjerodostojnije upoznavanje zajedničke prošlosti, jačanje povjerenja u društvu i svojevrsna "informacijska odšteta" žrtvama nadzora.

Među poznatijim slučajevima bivši premijer i nobelovka

Mađarska se već ranije suočavala s otkrićima iz arhiva.

Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je Péter Medgyessy, premijer od 2002. do 2004., za kojeg je nakon dolaska na vlast otkriveno da je u socijalističkom razdoblju radio kao časnik protuobavještajne službe pod oznakom D-209. Medgyessy je to priznao, ali je tvrdio da je štitio mađarske nacionalne interese.

U arhivima se pojavilo i ime nobelovke Katalin Karikó, čiji je rad bio ključan za razvoj mRNA cjepiva. Ona je ranije objasnila da je 1978. pristala na suradnju nakon prijetnji, ali tvrdi da nikada nije napisala niti jedno izvješće.

Takvi slučajevi ilustriraju i jedan od najvećih problema buduće baze: evidencija sama po sebi ne govori uvijek je li netko dragovoljno surađivao, bio ucijenjen ili nakon vrbovanja uopće išta učinio.

Tajna policija pratila i rockere

Komunistička državna sigurnost nije pratila samo političke protivnike. Njezini suradnici infiltrirali su se i u kulturnu i glazbenu scenu.

Budimpeštanski underground bendovi 1980-ih bili su pod nadzorom jer ih je režim smatrao potencijalno subverzivnima. Glazbenik Péter Müller Sziámi prisjetio se za Reuters kako bi njegov bend Kontroll Csoport tijekom pjesme o doušnicima reflektore okrenuo prema publici, nakon čega bi se ljudi počeli međusobno gledati pitajući se tko među njima radi za službu.

Zbog takvih iskustava dio povjesničara podržava otvaranje arhiva, ali istodobno upozorava da se pojedince ne smije automatski proglašavati doušnicima samo zato što im se ime pojavljuje na registracijskom kartonu.

Ravnatelj Povijesnog arhiva državne sigurnosti Cseh Gergő Bendegúz upravo je zato pozvao javnost da dokumente čita u kontekstu. Arhivisti očekuju da će otvaranje baze 4. studenoga otkriti brojna dosad nepoznata imena, uključujući ljude koji su još živi i možda aktivni u javnom životu.