Prvi put u povijesti jedna bi država mogla biti proglašena odgovornom za genocid
Od potpisivanja Konvencije o genocidu 1948. godine, nakon Holokausta, deseci pojedinaca osuđeni su za genocid, među ostalim za zločine u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji, ali nijedna država dosad nije proglašena odgovornom pred međunarodnim sudom, podsjeća BBC.
"Bila bi to presuda od povijesne važnosti ako Gambija dobije ovaj slučaj", rekao je za BBC Arsalan Suleman, odvjetnik koji predvodi pravni tim Gambije. Dodao je da bi presuda dala novu snagu Konvenciji o genocidu i načelu prema kojem države odgovaraju za zločine.
Protjerivanje iz Rakhina
U kolovozu i rujnu 2017. vojska Mjanmara provela je u saveznoj državi Rakhine operaciju masovnog protjerivanja Rohindža. Stotine tisuća izbjeglica koje su pobjegle u Bangladeš svjedočile su o ubojstvima, mučenju i masovnim silovanjima, što su dokumentirale organizacije za ljudska prava i misija UN-a za utvrđivanje činjenica.
Izvješće UN-a iz 2018. ocijenilo je da je taktika vojske bila "potpuno nerazmjerna stvarnim sigurnosnim prijetnjama" te da najviše vojne dužnosnike treba istražiti zbog genocida u Rakhineu.
Mjanmar je odbacio izvješće i tvrdi da je vojska samo odgovarala na napade rohindžanskih militanata takozvanim "operacijama čišćenja".
Budući da Mjanmar nije potpisnik Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, pred tim se sudom nije mogao pokrenuti postupak protiv odgovornih dužnosnika.
Gambija je zato u studenome 2019., uz podršku Organizacije islamske suradnje, tužila Mjanmar pred Međunarodnim sudom pravde, tvrdeći da sve države imaju interes za poštovanje Konvencije o genocidu.
Mjanmar je osporavao pravo Gambije na podnošenje tužbe, ali je sud taj prigovor odbio.
Državu je u početku pred sudom osobno branila tadašnja čelnica vlade i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. Ona je prihvatila mogućnost kako su počinjeni ratni zločini, ali je tvrdila kako to nije dokaz genocidne namjere.
Od vojnog udara 2021. godine Suu Kyi nalazi se u pritvoru, a obranu vodi tim koji je imenovala vojska.
Iskustvo iz tužbe BiH protiv Srbije
Genocid je teško dokazati jer suci, kada ne postoji izričit genocidni plan, zahtijevaju da genocidna namjera bude jedini razuman zaključak koji proizlazi iz postupaka optuženih.
BBC kao primjer navodi tužbu koju je Bosna i Hercegovina 1993. godine podnijela protiv Srbije.
Sudu je trebalo 14 godina da zaključi kako je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, ali nema dovoljno dokaza o genocidnoj namjeri države Srbije, iako je utvrđeno kako nije spriječila genocid.
Suleman smatra kako dokazi njegova tima ispunjavaju taj visoki dokazni prag.
Tim Gambije predstavio je sudu dugu povijest diskriminacije Rohindža, od zakona o državljanstvu iz 1982. godine do propisa koji su im ograničavali obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje i slobodu kretanja, što smatra jednim od pokazatelja genocidne namjere.
Bez žalbe i bez kazne
Na presudu Međunarodnog suda pravde nije moguće podnijeti žalbu, ali ona ne podrazumijeva ni izricanje kazne.
Presuda protiv Mjanmara bila bi udarac generalu Min Aung Hlaingu, koji je bio odgovoran za vojne operacije 2017. godine i danas je na čelu zemlje.
Za Rohindže je presuda ipak važna.
"Ovo je poput formalnog priznanja naše patnje", rekao je za BBC Mohammed Nowkim, koji je 2017. godine protjeran iz grada Buthidaunga, a sada živi u Kanadi.
Više od milijun Rohindža živi u kampovima u Bangladešu, bez prava na rad, dok se međunarodna pomoć smanjuje.
Povratak je teško ostvariv jer većinu Rakhinea sada kontrolira pobunjenička Arakanska vojska, koju podržava lokalno stanovništvo neprijateljski raspoloženo prema povratku Rohindža, a mnoga njihova sela potpuno su uništena, piše Klix.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.







-webp.webp)








-webp.webp)









