Mjanmar je počinio genocid nad manjinskom zajednicom Rohindža
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudio je da je Mjanmar počinio djela genocida nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tijekom vojnih operacija provedenih prije gotovo deset godina.
Riječ je o povijesnoj odluci najvišeg sudskog tijela Ujedinjenih naroda, koje je prvi put u svojoj povijesti utvrdilo odgovornost jedne države za genocid. Presuda je donesena nakon sedmogodišnje pravne borbe i predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih sudskih postupaka povezanih s odgovornošću država za najteže zločine.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Yuji Iwasawa priopćio je tijekom čitanja presude kako je Sud utvrdio kako su mjanmarske vlasti počinile djela obuhvaćena Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, s namjerom uništenja značajnog dijela zajednice Rohindža.
"Sud je u cijelosti uvjeren kako je Mjanmar počinio djela koja potpadaju pod Konvenciju o genocidu, s namjerom uništiti značajan dio populacije Rohindža u Mjanmaru", izjavio je Iwasawa.
Odluka se odnosi na vojnu kampanju koju su mjanmarske sigurnosne snage provodile tijekom 2016. i 2017. godine, a koja je uključivala masovna ubojstva, seksualno nasilje, uništavanje naselja i prisilno protjerivanje pripadnika ove manjinske zajednice.
Međunarodni sud pravde utvrdio je da su sigurnosne snage Mjanmara tijekom vojnih operacija protiv muslimanske manjine Rohindža 2017. godine ubile tisuće civila, počinile široko rasprostranjeno seksualno nasilje, pogubljivale muškarce te napadale djecu i civile koji su pokušavali pobjeći u susjedni Bangladeš.
Prema dokazima koje je razmotrio Sud, tijekom operacija ubijeno je približno 10.000 Rohindža, dok je oko 815.000 pripadnika ove zajednice bilo izloženo djelovanju mjanmarskih snaga na sjeveru savezne države Rakhine, javlja BBC.
Predstavljajući nalaze Međunarodnog suda pravde u Haagu, sudac Yuji Iwasawa iznio je pojedinosti o razmjerima nasilja koje su mjanmarske sigurnosne snage provodile tijekom takozvanih operacija čišćenja, pokrenutih u kolovozu 2017. godine.
Sud je na temelju razmotrenih dokaza utvrdio da su pripadnici mjanmarskih snaga provodili neselektivna ubojstva, odvajali muškarce od ostalog stanovništva i pogubljivali ih, počinili seksualno nasilje te namjerno spaljivali domove Rohindža u pojedinim područjima.
Posebno su istaknuti napadi na žene i djecu, kao i na civile koji su u velikom broju pokušavali pobjeći od nasilja prelaskom granice s Bangladešom.
Tijekom vojnih operacija nasilno ubijeno oko 10.000 Rohindža
Sudac Iwasawa naveo je da dokazi kojima raspolaže Međunarodni sud pravde upućuju na to da je približno 10.000 pripadnika zajednice Rohindža nasilno ubijeno tijekom vojnih operacija provedenih 2017. godine.
Prema nalazima Suda, nasilje nije bilo ograničeno samo na sukobe s naoružanim skupinama, nego su mjanmarske sigurnosne snage počinile teška djela protiv civilnog stanovništva.
"Sigurnosne snage Mjanmara ubile su tisuće civila Rohindža, počinile široko rasprostranjene činove seksualnog nasilja, kao i djela ekstremnog nasilja nad djecom, te napadale Rohindže koji su bježali dok su u velikom broju pokušavali pronaći utočište u Bangladešu", naveo je Iwasawa, predstavljajući zaključke Suda.
Utvrđeno je i da su u pojedinim područjima pripadnici sigurnosnih snaga odvajali muškarce od njihovih obitelji i potom ih pogubljivali.
Istodobno su namjerno spaljivane kuće pripadnika zajednice Rohindža, čime su uništavana njihova naselja i dodatno otežavan povratak stanovništva koje je bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
Sud je zaključio da je nasilje obuhvaćalo različite oblike teških kršenja ljudskih prava, uključujući ubojstva, seksualno nasilje i napade na civile koji nisu sudjelovali u neprijateljstvima.
Sud razmatrao i napade militantne skupine ARSA
U obrazloženju nalaza Međunarodni sud pravde osvrnuo se i na događaje koji su prethodili pokretanju vojnih operacija u kolovozu 2017. godine.
Sudac Iwasawa naveo je da Sud priznaje kako je militantna skupina Arakan Rohingya Salvation Army (ARSA), koja djeluje među Rohindžama, izvodila napade na sigurnosne položaje i civile, uključujući i paljenje sela.
Međutim, istaknuo je da dokazi istodobno potvrđuju kako su mjanmarske sigurnosne snage tijekom svojih operacija počinile teška kršenja prava civilnog stanovništva.
Sud je posebno upozorio na neselektivna ubojstva, odvajanje i pogubljenje muškaraca, seksualno nasilje i namjerno uništavanje domova Rohindža.
Time je napravljena razlika između napada militantne skupine ARSA i postupanja državnih sigurnosnih snaga, čije se djelovanje razmatra u okviru međunarodnopravne odgovornosti Mjanmara.
Oko 815.000 Rohindža bilo obuhvaćeno vojnim operacijama
Jedan od važnih dijelova izlaganja suca Iwasawe odnosio se na broj pripadnika zajednice Rohindža koji su bili pogođeni vojnim operacijama.
Prema nalazima Međunarodnog suda pravde, približno 815.000 Rohindža živjelo je na sjeveru savezne države Rakhine prije početka operacija 2017. godine, a upravo je ta populacija bila meta djelovanja mjanmarskih snaga.
"Ovaj broj očito je značajan", naglasio je Iwasawa.
Sud je ocijenio da je, imajući u vidu brojnost stanovništva koje je bilo izloženo napadima, riječ o značajnom dijelu zaštićene skupine u smislu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Ovo pitanje posebno je važno za pravnu ocjenu postupanja mjanmarskih vlasti jer Konvencija o genocidu obuhvaća djela počinjena s namjerom da se neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina uništi u cijelosti ili djelomično.
Sud je stoga razmatrao ne samo pojedinačne zločine nego i njihov opseg, karakter i posljedice za zajednicu Rohindža.
Mjanmar ograničavao broj djece koju su Rohindže smjele imati
Posebno značajan dio nalaza odnosi se na mjere koje su mjanmarske vlasti uvodile kako bi ograničile rađanje djece unutar zajednice Rohindža.
Sudac Iwasawa podsjetio je da su vlasti Mjanmara u pojedinim područjima uspostavile posebna pravila koja su se odnosila na osobe označene kao Bengalci, što je naziv koji su mjanmarske vlasti koristile za Rohindže.
Tim pravilima propisivani su posebni uvjeti za dobivanje dozvole za sklapanje braka, dok je bračnim parovima bilo dopušteno imati najviše dvoje djece.
Prema riječima suca, iako te mjere nisu uspjele ostvariti cilj ograničavanja nataliteta, sam Mjanmar prihvaća da je njihova svrha bila usporavanje stope rađanja unutar zajednice Rohindža.
"U takvim okolnostima Sud je uvjeren da je ova naredba predstavljala prisilnu mjeru usmjerenu protiv zajednice Rohindža, čiji je cilj bio, u najmanju ruku, smanjenje broja rođenja unutar te skupine, uključujući i razdoblje provođenja operacija čišćenja", naveo je Iwasawa.
Sud je ocijenio da su takve mjere, zajedno s drugim oblicima postupanja prema Rohindžama, pokazatelji namjere države da spriječi reprodukciju ove zajednice.
Ograničavanje rađanja unutar određene zaštićene skupine ima posebno značenje u međunarodnom pravu, budući da Konvencija o genocidu među zabranjenim djelima izričito navodi i nametanje mjera čiji je cilj sprječavanje rađanja unutar skupine.
Seksualno nasilje korišteno i za sprječavanje rađanja
Međunarodni sud pravde razmatrao je i povezanost seksualnog nasilja s namjerom ugrožavanja opstanka zajednice Rohindža.
Sudac Iwasawa naveo je da seksualno nasilje počinjeno tijekom vojnih operacija nije imalo samo neposredne fizičke i psihičke posljedice za žrtve, nego je bilo usmjereno i na njihovu mogućnost i spremnost za rađanje djece.
Prema njegovim riječima, takva djela bila su namijenjena tome da "fizički i psihički naruše volju i sposobnost stanovništva za reprodukciju".
Sud je ovaj oblik nasilja razmatrao zajedno s administrativnim ograničenjima sklapanja brakova i broja djece, kao i drugim mjerama koje su bile usmjerene protiv zajednice Rohindža.
Takvi nalazi važni su za utvrđivanje namjere koja stoji iza postupanja državnih vlasti, posebno u kontekstu primjene Konvencije o genocidu.
Odgovornost države za genocid i druge međunarodne zločine
Tijekom izlaganja sudac Iwasawa osvrnuo se i na pravnu odgovornost država za sprječavanje i kažnjavanje genocida.
Objasnio je da država može snositi međunarodnopravnu odgovornost za genocid ili druga zabranjena djela ako su ih počinila njezina tijela ili osobe i skupine čije se postupanje prema međunarodnom pravu može pripisati državi.
Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati individualnu kaznenu odgovornost počinitelja od međunarodnopravne odgovornosti države.
Dok pojedinci mogu kazneno odgovarati za počinjene zločine, države imaju obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava, uključujući dužnost sprječavanja i kažnjavanja genocida.
Iwasawa je naglasio da te državne obveze nisu kaznene prirode, nego predstavljaju odgovornost prema međunarodnom pravu.
Ova razlika posebno je važna za razumijevanje postupaka pred Međunarodnim sudom pravde, koji odlučuje o pravnim sporovima između država, za razliku od međunarodnih kaznenih sudova koji utvrđuju kaznenu odgovornost pojedinaca.
Nalazi Suda o jednom od najtežih progona Rohindža
Nalazi predstavljeni pred Međunarodnim sudom pravde pružaju detaljan uvid u razmjere nasilja nad zajednicom Rohindža tijekom vojnih operacija 2017. godine.
Sud je utvrdio da su pripadnici mjanmarskih sigurnosnih snaga počinili masovna ubojstva, seksualno nasilje, pogubljenja muškaraca, napade na djecu i civile u bijegu te namjerno uništavali njihove domove.
Posebnu težinu imaju nalazi o približno 10.000 nasilno ubijenih Rohindža, kao i o mjerama kojima su mjanmarske vlasti nastojale ograničiti rađanje djece unutar ove zajednice.
Razmatranjem tih djela, njihova opsega i mogućih ciljeva, Sud se bavio ključnim pitanjima međunarodnopravne odgovornosti Mjanmara prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Predstavljeni nalazi istodobno upućuju na razmjere stradanja civilnog stanovništva i dugoročne posljedice nasilja koje je desetke tisuća obitelji prisililo na bijeg iz njihovih domova.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.








-webp.webp)








-webp.webp)








