Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Trojka

Trump, Xi i Putin objavili deklaraciju o miru bez spominjanja Ukrajine i Irana

Iako su razgovarali o ratu u Ukrajini, Iranu i drugim međunarodnim krizama, nijedan od tih sukoba nije izrijekom spomenut u zajedničkom dokumentu. Nisu predstavljeni ni konkretni koraci za njihovo okončanje.

Američki predsjednik Donald Trump, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin završili su u četvrtak u kineskom Shenzhenu prvi zajednički sastanak čelnika triju država. Nakon razgovora koji su trajali približno sat i pol objavili su zajedničku deklaraciju o miru, kojom su najavili suradnju u četiri područja, uključujući smanjenje nuklearnih rizika i stabilnost opskrbe energijom, piše Hina.

Iako su razgovarali o ratu u Ukrajini, Iranu i drugim međunarodnim krizama, nijedan od tih sukoba nije izrijekom spomenut u zajedničkom dokumentu. Nisu predstavljeni ni konkretni koraci za njihovo okončanje.

Stvaranje povijesti

Sastanak je održan na marginama summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u rezidenciji Kylin Villa u Shenzhenu.

''Doista stvaramo povijest'', poručio je Trump na početku susreta, naglasivši da se prilike za dijalog ne smiju propuštati.

U zajedničkoj deklaraciji, objavljenoj nakon sastanka, tri su države izrazile spremnost na suradnju u reformi Ujedinjenih naroda, stabilizaciji opskrbe energijom, zaštiti državnog suvereniteta i dijalogu o nuklearnom naoružanju.

Kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Kina i Rusija najavile su nastojanja da se međunarodna organizacija reformira kako bi učinkovitije odgovarala na globalne izazove.

Najavile su i povećanje proizvodnje i opskrbe rafiniranim naftnim derivatima, naglašavajući važnost stabilnog protoka energenata.

Treći dio deklaracije odnosi se na poštovanje imuniteta državnih dužnosnika i rad međunarodnih pravosudnih institucija. Čelnici su naveli da Međunarodni kazneni sud i slična tijela ne bi smjeli zloupotrebljavati svoje ovlasti.

Nuklearni rat

Ta je formulacija posebno značajna s obzirom na to da je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za Putinovo uhićenje zbog sumnje na ratne zločine povezane s deportacijom ukrajinske djece.

U četvrtoj točki tri su sile potvrdile da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi te najavile dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprječavanju širenja nuklearnog oružja.

Deklaracija, međutim, ne sadrži rokove, konkretne obveze smanjivanja nuklearnih arsenala ni mehanizme kojima bi se najavljena suradnja provodila.

Kontrola nuklearnog oružja bila je jedna od najvažnijih tema sastanka, na čijem je održavanju američki predsjednik inzistirao.

Trump želi postići novi međunarodni sporazum kojim bi se ograničilo nuklearno naoružanje, a koji bi, za razliku od ranijih američko-ruskih dogovora, uključivao i Kinu.

Posljednji veliki sporazum o ograničavanju strateškog nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, poznat kao Novi START, istekao je u veljači 2026. godine.

Kina se dosad protivila uključivanju u takve pregovore, ističući da raspolaže znatno manjim arsenalom od Sjedinjenih Država i Rusije.

Postupno uklanjanje nuklearnog oružja

Xi je tijekom sastanka pozvao na postupno uklanjanje nuklearnog oružja, s konačnim ciljem stvaranja svijeta bez takvog naoružanja.

No zajednička deklaracija zasad predstavlja tek načelnu spremnost na dijalog, a ne novi sporazum o ograničavanju nuklearnih snaga.

Rat u Ukrajini bio je među najosjetljivijim pitanjima sastanka.

Putin je na početku razgovora rekao da tri države imaju zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, izričito spomenuvši Ukrajinu.

Xi u uvodnim izjavama nije izravno govorio o Ukrajini, ali je naglasio važnost suradnje velikih sila.

''Povijest nam govori da je svijet miran kada velike sile žive u skladu. Kada se velike sile sukobljavaju, svijet upada u nemir'', poručio je kineski predsjednik.

Prema kineskoj državnoj agenciji Xinhua, Xi je pozvao tri države da nastave poticati sukobljene strane na pregovore i političko rješavanje sporova.

Prije trostranog susreta Trump je odvojeno razgovarao s Putinom, a Kremlj je potvrdio da je rat u Ukrajini bio glavna tema njihova približno 40-minutnog sastanka.

Hormuški tjesnac

Ipak, nakon tih razgovora nije objavljen dogovor o prekidu vatre, mirovnim pregovorima ili drugim konkretnim mjerama.

Na marginama summita razgovaralo se i o ratu u Iranu te sigurnosti opskrbe naftom.

Trump je tijekom bilateralnog susreta s Xijem istaknuo da SAD i Kina imaju zajednički interes za nesmetan promet energenata kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Promet tim pravcem poremećen je zbog rata u Iranu, što predstavlja rizik za međunarodna energetska tržišta.

Upravo zato posebno se izdvaja dio zajedničke deklaracije koji govori o povećanju proizvodnje i opskrbe naftnim derivatima.

No čelnici nisu predstavili konkretne proizvodne kvote, rokove ili sporazume kojima bi se osiguralo povećanje opskrbe.

Usprkos svečanom ozračju sastanka, odnosi Washingtona i Pekinga i dalje su opterećeni trgovinskim i tehnološkim sporovima te pitanjem Tajvana.

Xi je Trumpu tijekom njihovih odvojenih razgovora poručio da SAD mora pravilno postupati u vezi s Tajvanom kako ne bi došlo do ozbiljnog pogoršanja bilateralnih odnosa.

Američka ograničenja pristupa naprednim čipovima za umjetnu inteligenciju također su jedan od izvora napetosti.

Washington nastoji spriječiti da kineske kompanije preko trećih zemalja nabavljaju tehnologiju obuhvaćenu izvoznim ograničenjima, dok Peking takve mjere smatra preprekom gospodarskoj suradnji.

U međuvremenu su Kina i SAD produljili trgovinsko primirje, ali ključna pitanja još nisu riješena.

Xi je tijekom summita APEC-a pozvao na slobodnu i otvorenu međunarodnu trgovinu, dok je Putin kritizirao zapadne sankcije.

Mnogo razloga

Trostrani summit izazvao je veliku pozornost i među državama koje nisu sudjelovale u razgovorima.

Posebno su osjetljiva pitanja budućnosti Ukrajine i sigurnosti Tajvana, jer bi eventualni dogovori velikih sila mogli imati izravne posljedice za zemlje koje nisu bile zastupljene za pregovaračkim stolom.

Analitičar Craig Singleton iz Zaklade za obranu demokracija upozorio je da čelnici imaju mnogo razloga za zajedničko pojavljivanje, ali znatno manje prostora za postizanje stvarnih kompromisa.

Povijesni značaj susreta stoga zasad proizlazi prije svega iz činjenice da su američki, kineski i ruski predsjednik prvi put zajedno sjeli za pregovarački stol.

Zajednička deklaracija predstavlja početni politički okvir za moguću suradnju, ali nije donijela konkretno rješenje ratova koji su bili među glavnim povodima sastanka, piše Hina.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO