Širenje mržnje

Zakon na snazi – Može li lijepljenje UZP-etikete biti kažnjivo?

Mehanizam kojeg je uspostavio Inzko nametnutim zakonom odnosi se i na govor mržnje koji je sveprisutan te je često usmjeren protiv Hrvata u BiH.
Vijesti / Politika | 28. 07. 2021. u 09:15 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izmjenama Kaznenog zakona koje je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, uz pitanje negiranja ili relativiziranja genocida, ratnih zločina..., konačno je jasnije definirano i kažnjavanje govora mržnje i poticanje na nasilje usmjereno prema određenom narodu ili drugoj skupini, što se u Bosni i Hercegovini do sada masovno zloupotrebljavalo, piše Večernji list.

Novine napominju kako se vrlo često mogu čuti ''istupi mržnje na račun bosanskohercegovačkih Hrvata koje se kolektivno naziva UZP-ovcima, dok se njihove institucije ranije Herceg Bosne karakterizira zločinačkim, što također predstavlja šovinizam i do određene mjere fašizam''. Kazne za takvo djelo, navode novine, su između tri mjeseca i tri godine.

Sveučilišni profesor iz Mostara Dražen Barbarić navodi kako je ''posve normalno osuditi negiranja ratnih zločina'', no ne vjeruje kako je taj potez izvan političkog konteksta. A posebno spornim smatra da će ''ispod radara ostati brojni nepresuđeni ratni zločini''.

Zločini ispod radara

''One, prije svega, ciljaju na najtraumatičniji zločin u proteklom ratu - Srebrenicu te popratnu raspravu o genocidu koja neprestano izaziva kontroverze u bosanskohercegovačkoj javnosti, ali i šire. Postavlja se pitanje što je sa svim onim nepresuđenim zločinima manjeg ili većeg obujma koji su se događali na cijelom prostoru BiH sa sve tri zaraćene strane. Oni ostaju ispod radara te je njihova negacija ili osporavanje stvar političkoga oportunizma i taktike, nipošto sudske prakse. Sekundarna viktimizacija svih onih dionika čije ratne traume nisu 'pečatirane' haaškim ili bh. sudskim epilogom ostaju trajni zalog međusobnoga nepovjerenja i političke dehumanizacije'', smatra Barbarić.

Dodaje kako nije siguran ''hoće li bošnjački čelnici uvidjeti kako je sustavna difamacija (blaćenje, klevetanje, op.ur.) najmalobrojnijeg naroda te umanjivanje zločina počinjenih nad njegovim pripadnicima također normirana u dopunama Kaznenoga zakona''.

''Nametnute dopune imaju smisla jedino ako svaka od triju nacija započne svoje unutarnje monologe suočavanja s ratnim teretom i zločinima koji su počinjeni uime njihovih nacija. Bojim se da smo u ovom trenutku daleko od takvoga scenarija'', smatra mostarski sveučilišni profesor.

Iskorjenjivanje govora mržnje

Predsjednik Hrvatskog studentskoga politološkog foruma (HSPF) Martin Mikulić smatra kako izmjene zakona “mogu biti podloga za sprečavanje sramotnog šovinističkoga verbalnog nasilja prema Hrvatima u BiH”.

''Naime, već desetljećima se iz određenih političko-medijskih krugova, poglavito onih sarajevskih, Hrvate u BiH kolektivno označava kao fašiste, rasiste, UZP-ovce i sl. Kada već za to postoji pravna podloga, potrebno je iskoristiti tu mogućnost za iskorjenjivanje govora mržnje koji Hrvati u BiH trpe gotovo svakodnevno'', smatra Mikulić.

Dodaje kako bi te izmjene mogle pridonijeti rasvjetljavanju prave slike o ratnim događanjima u BiH te zaustaviti nasilje prema bh. Hrvatima.

''Istodobno će se morati zaustaviti primitivan i mrzilački odnos prema bh. Hrvatima. U suprotnom će nositelji mržnje i laži doživjeti kazneni progon i odgovarati za destruktivnu retoriku koja razara ionako mršavo kohezivno tkivo podijeljenoga bh. društva'', rekao je za Večernji list Mikulić.

Od tri mjeseca do tri godine

Podsjećamo, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u petak je nametnuo izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcionira nijekanje ratnih zločina, uključujući tu genocid u Srebrenici.

Tako će ubuduće kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine prijetiti svima koji javno potaknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili pripadnika neke skupine s obzirom na njihovu rasu, boju kože, vjeroispovijed, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost a jednom od izmjena izrijekom je propisano kažnjavanje onih koji niječu ratne zločine.

"Tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijed, podrijetlo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u odluci visokog predstavnika.

Uz to, kaznenim djelom će postati i distribuiranje propagandnog materijala kojim se niječu ratni zločini za što će propisana kazna od najmanje jedne pa do tri godine zatvora.

Za dodjelu bilo kakvih priznanja ili privilegija osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine odgovornima od sada prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora a odnosi se na dužnosnike u tijelima vlasti koje bi iz svog proračuna financirale provedbu takvih protuzakonitih odluka.

 

Kopirati
Drag cursor here to close