Vlada Hercegovačko-neretvanske županije bit će u 2025. godini suočena s brojnim izazovima, moglo se čuti u predstavljanju programa rada Vlade za 2025. godinu koji se donosi nakon što je prošlo pola godine.
Program rada dobio je 20 ruku Za, protiv je bilo dvoje zastupnika a pet ih je bilo suzdržano.
Premijerka Marija Buhač rekla je kako počinje proces digitalizacije županije te kako će to poboljšati rad službenika, te spriječiti ''nezakonito blokiranje procesa koji se sada ne mogu pratiti''.
Navela je kako će poseban izazov biti reforma zdravstva i trebalo bi doći do reforme plaćanja zdravstvenih usluga.
Obrazovanje je ključni izazov koji ostaje i u ovoj godini pa će se, između ostalog, raditi i na kurikularnoj reformi jer su učenici u ovoj županiji na začelju svih listi.
Zaštita okoliša i energetska efikasnost su isto tako ključni izazovi kako bi se uredila ova područja, pripremljen je Zakon o šumama, a navedeni su i problemi s koncesijama i s prostornim planom.
Vlada HNŽ je, stoji u dokumentu, ''pomno prateći kretanja u privredi, naročito u svjetlu posljedica globalne pandemije izazvane korona virusom, kao i opće globalne sigurnosne izazove, kao ključne izazove i prioritete u 2025. godini prepoznala:
Provedbu odrednica iz Programskih smjernica Vlade, predstavljenih poslanicima u Skupštini HNŽ na sjednici održanoj 9. studenog 2023. godine, uz prioritetno uključenje mjera borbe protiv korupcije i mjera demografske politike kroz sva područja djelovanja Vlade; Oporavak i snaženje gospodarstva uz očuvanje radnih mjesta; Daljnje snaženje zdravstvenog sustava i socijalne sigurnosti; Maksimalno iskorištenje ukupnih potencijala i komparativnih prednosti Kantona u smislu daljnjega razvoja turizma kao jedne od strateških gospodarskih grana; Unaprjeđenje i razvoj infrastrukture i prometne povezanosti (cestovno i zračnim linijama)…''
No, zastupnici su kritizirali planove navodeći kako se kasni s vrlo važnom stvarima poput obrazovanja, kojem je potrebna reorganizacija te novi zakonski okvir. Predloženo je da Vlada u svoj program uvrsti i spašavanje ruralnih područja.
Kritiziran je i odnos vlasti prema malim sportovima budući da su većinu novca uvijek dobivali veliki klubovi.
Zastupnike je zanimalo i je li se radila analiza onoga što nije urađeno a bilo je u prošlogodišnjem planu. Kritizirane su i aktivnosti vezanih uz borbu protiv korupcije jer je Vlada trebala dobiti ured koji bi se time bavio a za sada postoji samo kontakt osoba.
Zastupnik HDZ-a BiH Damir Džeba rekao je kako mu je žao što se ovako važan dokument uopće našao na dnevnom redu kad se vidjelo da nisu nazočni svi ministri te da se time daje slika o neozbiljnosti vlade. Rekao je kako bi puni sastav Vlade na ovoj sjednici bio poželjan jer su zastupnici ostali bez brojnih odgovora zbog nedolaska ministara.
Dopredsjedatelj Skupštine, Tomislav Martinović, rekao je kako ima jako puno dobrih stvari koje je Vlada napravila, ali ima i pitanja koja se ne uspijevaju zbog političkih situacija staviti na stol.
Spomenuo je zakon o turističkim zajednicama i to kako nije napravljena skupština turističke zajednice pa da se nije s mjesta pomaklo ni milimetar. Kritizirao je i problem u prometu jer se ne donose analize i zakoni o sigurnosti u prometima te dodao kako se stječe dojam da se izbjegavanjem Zakona o šumama štiti kriminal. Naveo je kako treba donijeti i set studentskih zakona koji bi zadržao studente u zemlji.
Predsjedatelj Skupštine HNŽ-a, Džafer Alić, rekao je da određene stvari ne mogu preko koljena i da se treba riješiti populizma jer neke stvari ''ne mogu biti kako tamo neko tako kaže i kako tamo neki portal napiše''.
Predsjednica Vlade HNŽ-a, Marija Buhač, rekla je da se trudi maksimalno odgovorno odnositi prema funkciji koja joj je dodijeljena i da to očekuje i od svog tima.
Nije željela odgovarati na pitanje postavljena ministrima koji nisu na sjednici jer je rekla kako ne podržava ''bježanje od odgovornosti''.
Rekla je da podržava kritike ali da ne podržava populizam.
Ministar unutarnjih poslova, Marijo Marić, je rekao kako je frustrirajuće govoriti o razlozima deficita policijskih službenika jer su zastupnici i to kritizirali.
''Najveći problem je u temeljnoj, uniformiranoj policiji koje manjka. U ovom trenutku nedostaje 350 policijskih službenika'', rekao je Marić.
Rekao je kako je u rujnu prošle godine zatraženo od Vlade odobrenje za prijem novih službenika, da bi se u listopadu zatražilo mišljenje Ministarstva financija ali da ono do danas nije dostavljeno.
Ministar financija, Adil Šuta, rekao je kako je financijska stabilnost najvažnija ali i naglasio prihodi u 2025. godini ne idu onako kako se predviđalo.
