Sud Bosne i Hercegovine otpremio je prvostupanjsku presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, dok je bivši direktor “Službenog glasnika RS-a” Miloš Lukić oslobođen svih optužbi. Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana, s mogućnošću produljenja na mjesec dana.
Presuda je izrečena 26. veljače, a sukladno Zakonu o kaznenom postupku BiH, rok za izradu pisanog otpravka iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim predmetima može biti produljen na 30 dana. Sud BiH je priopćio da je presuda otpremljena 24. ožujka.
Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, iako je bio svjestan da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluke kojima se sprječava stupanje na snagu zakona o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH te zakona o izmjenama zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, ipak poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući Schmidtove odluke.
Nakon dostave pisanog otpravka presude Dodikovom odvjetničkom timu, i obrani i Tužiteljstvu BiH bit će omogućeno ulaganje žalbe. Dodikov odvjetnik Goran Bubić najavio je žalbu, istaknuvši da je presuda donesena prije usvajanja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske prema kojima vlasti tog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH. ''Takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu'', rekao je Bubić.
Nakon izricanja presude uslijedila je politička kriza u BiH. Vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila je zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih institucija poput Suda i Tužiteljstva BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriju RS-a. Ustavni sud BiH privremeno je stavio van snage ove zakone.
Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv Dodika i drugih entitetskih dužnosnika zbog kaznenog djela ''napad na ustavni poredak''. Nakon što su odbili odazvati se na saslušanje, Tužiteljstvo je izdalo nalog za privođenje Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića, a potom je za njima raspisana i tjeralica.
Pored ovih zakona, NSRS je usvojila i Zakon o zaštiti ustavnog poretka te Nacrt ustava Republike Srpske kojim se entitetu daje veća autonomija u odnosu na državu, uključujući mogućnost održavanja referenduma o secesiji i uspostavu Vojske Republike Srpske.
