Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, kojima se predviđa osuvremenjivanje i unaprjeđenje odnosa te položaja hrvatskog iseljeništva.
Izmjenama zakona Ministarstvo demografije i useljeništva preuzet će dio poslova iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život Hrvatske.
Procjenjuje se da izvan Hrvatske živi oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Najveći broj ih je u Sjedinjenim Američkim Državama (oko 1,2 milijuna), Njemačkoj (500.000), Argentini (300.000) te Australiji i Kanadi, po 250.000.
Zakonom se predviđa i osnivanje Savjeta za mlade, koji bi trebao imati 65 članova, kako bi se čuo autentičan glas mladih Hrvata izvan Hrvatske.
Isti broj članova, deset više nego do sada, imao bi i Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske, koji igra važnu ulogu u unaprjeđenju odnosa s iseljeništvom i od kojega je došlo niz inicijativa.
U tom tijelu bilo bi 13 predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 predstavnika iseljeništva.
Zakon predviđa i proglašenje Tjedna Hrvata izvan Hrvatske, tijekom kojega bi iseljenici imali priliku predstaviti u domovini svoju baštinu i način na koji su očuvali hrvatski identitet.
Zastupnici će na istoj sjednici raspraviti i izvješće o radu saborskog Odbora za predstavke i pritužbe u 2023. godini, u kojoj je evidentirano 159 predmeta.
Većina ih se odnosi na rad pravosuđa i sudova, dugotrajnost sudskih postupaka, postupanje policije, prigovore osoba lišenih slobode, prava hrvatskih branitelja i provođenje ovrha, prenosi Index.
