Na aerodromu ''Pukovnik-pilot Milenko Pavlović'' u Batajnici večeras je obilježen Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine. Na državnoj komemoraciji sudjelovao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, unatoč tome što je za njim raspisana centralna potjernica Suda BiH zbog sumnje da je počinio napad na ustavni poredak BiH..
Na događaju je bio prisutan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Skupštine Ana Brnabić, premijer Miloš Vučević, te brojni ministri i dužnosnici. Obred parastosa predvodio je patrijarh srpski Porfirije, a prigodne govore održali su on osobno, predsjednik Vučić, Milorad Dodik i Nemanja Pavlović, sin pukovnika Milenka Pavlovića, po kojem je aerodrom nazvan.
Dodik je tako po prvi put javno boravio u Srbiji nakon što je Sud Bosne i Hercegovine raspisao potjernicu za njim, a vlasti entiteta Republike Srpske ignorirale pozive za izručenje. Njegovo prisustvo u Beogradu izazvalo je nagađanja o mogućim političkim posljedicama i reakcijama međunarodne zajednice.
Dodik je na skupu rekao kako je ovo nesumnjivo jedan od onih dana koji boli, iako godine prolaze, i dalje boli. Boli, kaže, nepravda jer nitko nije odgovarao.
"Važno je da slavimo ovaj dan koji nismo obilježavali prije 10-12 godina. Neki su htjeli da se to zaboravi, a onda su se pojavili Aleksandar Vučić i Toma Nikolić i rekli: 'To se ne smije zaboraviti'", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, NATO je dva puta bombardirao ovaj narod, iz zadovoljstva, bez oklijevanja i međunarodnog odobrenja. “Ovo i danas boli jer onaj koji je počinio nepravdu i zločin nije odgovarao”, istaknuo je Dodik.
Napomenuo je da se Srbija mora vratiti sebi i smoći snage, te da to očekuju i u Republici Srpskoj.
"Predsjednik Aleksandar Vučić je jedini koji može vratiti snagu i dovesti Srbiju u red. Nakon bombardiranja zemlja je izgubljena. Oni koji zaustavljaju Srbiju nisu u pravu. Tone osiromašenog urana su bačene i od toga se još oporavljamo", rekao je Dodik na državnom komemorativnom skupu u Batajnici.
NATO bombardiranje tadašnje SR Jugoslaviju započela je 24. ožujka 1999. godine i trajala 78 dana. Prema podacima Ministarstva obrane Srbije, tijekom bombardiranja poginulo je oko 2.500 civila, među kojima 89 djece, te 1.031 pripadnik vojske i policije.
Napadi su ostavili goleme posljedice – razoreno je ili oštećeno 25.000 stambenih objekata, 69 škola, 19 bolnica, 14 aerodroma i 38 mostova. NATO je tijekom operacije izveo 2.300 zračnih udara, koristeći između ostalog i zabranjene kasetne bombe te projektile s osiromašenim uranijem.
Službeni povod za intervenciju bila je humanitarna kriza na Kosovu, a agresija je okončana 10. lipnja 1999. potpisivanjem Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova.
