Objavljen dokument o državnoj imovini: Republika Srpska odmah povukla crvenu liniju

''Pitanje imovine u BiH je riješeno Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH i sasvim je jasno da ona pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH'', rekao je srpski izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

Kovačević je naveo da nije sporno da i BiH ima određenu imovinu, ukoliko se RS i Federacija o tome dogovore.

Crvena linija

"Dakle, jedini legalan i prihvatljiv način definiranja ovog pitanja jeste sporazum između Republike Srpske i Federacije BiH, a koji bi kasnije mogao biti potvrđen i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo je crvena linija Republike Srpske. Dalje od Ustava BiH i njim zajamčenih prava Srpskoj nećemo ići", poručio je Kovačević.

Naime, Dnevni avaz objavio je kako je Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva uz podršku grupe pravnih stručnjaka i sveučilišnih profesora izradio dokument pod nazivom ''Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza spora i prijedlog održivog rješenja''.

''Iza dokumenta stoji 7 stručnjaka iz oblasti prava, međunarodnih odnosa i politologije. Na 24 strane, tretira se pitanje državne imovine na način da je prihvatljivo rješenje svim akterima unutar bosanskohercegovačkog prostora. To je inicijativa koja ukazuje da unutarnje snage konačno shvaćaju da sami moraju nuditi rješenja, a ne čekati da međunarodna zajednica rješava naše probleme. Dokument može služiti kao smjernica političkim strankama za odnos prema državnoj imovini i rješavanju prioriteta 5+2'', rečeno je za Avaz iz Centra za geopolitička istraživanja.

Tri kategorije

Prema dokumentu, Bosna i Hercegovina ostaje titular državne imovine, u skladu s Ustavom BiH, Sporazumom o sukcesiji i praksom Ustavnog suda BiH, dok bi entiteti, kantoni, Brčko distrikt i lokalne zajednice dobili jasno definirana prava upravljanja i korištenja.

Predloženo je da se državna imovina podijeli u tri kategorije. Strateška državna imovina obuhvaćala bi granice, vojnu imovinu, diplomatska predstavništva i druge ključne resurse te bi ostala isključivo u vlasništvu države.

Funkcionalna javna imovina, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, rijeka i rudnih bogatstava, ostala bi u državnom vlasništvu, ali bi njome upravljali niže razine vlasti i zadržavali prihode od njenog korištenja.

Jedinstveni registar

Lokalna razvojna imovina, uključujući građevinsko zemljište i poslovne zone bez strateškog značaja, bila bi stavljena pod kontrolu gradova i općina.

Dokument predviđa i uspostavljanje jedinstvenog registra državne imovine te formiranje stalne Komisije za državnu imovinu BiH radi zaštite državnog titularstva i rješavanja sporova između različitih razina vlasti.

Avaz piše kako autori smatraju da bi usvajanje ovakvog modela ''omogućilo pravnu sigurnost za investitore, ubrzalo europske integracije BiH i doprinijelo ispunjavanju uvjeta za zatvaranje OHR-a''.