Michel: Svaki euro za Ukrajinu investicija je u sigurnost EU-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svaki euro za Ukrajinu investicija je u sigurnost i prosperitet Europske unije, izjavio je u utorak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i pozvao Sjedinjene Države da odobre 60 milijardi dolara nužnih za financijsku stabilnost Ukrajine.

“Podržavati ukrajinski narod u interesu je mira i stabilnosti. Svaki euro za Ukrajinu investicija je u našu sigurnost, naš prosperitet i stabilnost Europske unije”, rekao je Michel u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Sjednica je posvećena rezultatima izvanrednog sastanka na vrhu na kojem je Mađarska konačno povukla svoj veto i omogućila jednoglasnu odluku o reviziji višegodišnjeg proračuna, unutar kojeg je i paket pomoći za Ukrajinu od 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi eura bespovratna sredstva, a 33 milijarde zajmovi. 

Novac je namijenjen za jačanje, obnovu i modernizaciju Ukrajine. Isplate bi mogle krenuti već sljedeći mjesec. 

Michel je pozvao i Zastupnički dom američkog Kongresa da odobri prijedlog predsjednika Joea Bidena o potpori Ukrajini u iznosu od 60 mlijardi dolara, “nužnih za financijsku stabilnost Ukrajine”. Prijedlog je prošao Senat, u kojem demokrati imaju većinu, ali je zapeo u Zastupničkom domu, u kojem tanku većinu imaju republikanci.

Podrška zastupnika

Svi zastupnici podržali su u raspravi dogovor o paketu pomoći Ukrajini, osim onih iz stranaka krajnje ljevice i krajnje desnice te nekih nerazvrstanih zastupnika, koji ne pripadaju nijednom zastupničkom klubu.

U raspravi su od hrvatskih europarlamentaraca sudjelovali SDP-ov Tonino Picula i HDZ-ova Željana Zovko.

Picula je kazao da je podrška EU-a Ukrajini “važna jednako kao i prvoga dana ruske agresije”.

Picula smatra da je odluka Europskog vijeća “snažna poruka EU-a” Ukrajini da može računati na europsku podršku, Rusiji da EU ne odustaje od podrške Kijevu, ali i SAD-u da treba prevladati svoje “unutarnje podjele i nastaviti podržavati Ukrajinu.”

Zovko je poručila da Ukrajina "hrabro godinama podnosi teške žrtve za svoje odluke da krene putem europske budućnosti".

"Moramo do kraja ostati uz Ukrajinu zajedno s našim transatlantskim partnerima i nedopustiti da nam sudi povijest zbog našeg konformizma", dodala je.

Poljoprivrednici se osjećaju stjeranima u kut

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je, pak, dobar dio svoga govora ona je posvetila poljoprivredi i europskim poljoprivrednicima koji posljednjih dana i tjedana prosvjeduju diljem kontinenta, žaleći se da su slabo plaćeni, zagušeni porezom, novom pravilima za provedbu Zelenog plana, što iziskuje troškove te na nelojalnu konkurenciju zvan Unije.

“Farmeri su na prvoj crti koji osjećaju posljedice klimatskih promjena. Suše i poplave uništile su žetvu i opasnost su za stoku. Osjećaju učinak ruskog rata, inflaciju, rastuće cijene energije i gnojiva. Mnogi se osjećaju stjerani u kut”, rekla je von der Leyen.

Europska komisija želi izbjeći sukob i umiriti poljoprivrednike uoči europskih izbora koji se održavaju u lipnju. Njihovo nezadovoljstvo mogle bi zloupotrijebiti populističke stranke kako bi postigle što bolji izborni rezultat.

Europski zeleni plan, skup brojnih ekoloških zakona, čiji je cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine, dosad je išao relativno glatko u području prometa, energetike i industrije, ali sada zapinje na poljoprivredi.

Desne stranke u Europskom parlamentu traže da se ne ide s preambicioznim ciljevima u zelenoj tranziciji, a sve su glasniji pozivi da se proglasi pauza u donošenju “zelenih” zakona kako bi se smanjili troškovi za poduzeća i kućanstva.

To je jedan od razloga zašto je predsjednica EK-a objavila da će povući prijedlog uredbe o održivoj uporabi pesticida (SUR), koji je naišao na žestoke kritika.

Komisija je u lipnju 2022. godine predložila nova pravila za održivu uporabu proizvoda za zaštitu bilja, koja uključuju i uredbu o održivoj uporabi pesticida (SUR). Uredbom je predloženo smanjenje uporabe pesticida za 50 posto do 2030. 

Zastupnici su dugo radili na formiranju svoga stajališta na temelju kojeg bi pregovarali s Vijećem o konačnom tekstu zakona. Usvojeni su brojni amandmani, između ostaloga da se smanji cilj iz prijedloga Komisije i da se uporaba pesticida smanji za 35 posto, a ne za pedeset. Na kraju su zastupnici odbacili prijedlog zajedničkog stajališta u studenom 2023.

 Ni Vijeće EU-a nije o tome uspjelo dogovoriti zajedničku poziciju.