Dok se drugi naoružavaju

Pitali smo: Je li vrijeme za uvođenje obveznog vojnog roka u BiH i zašto nije?

U BiH je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava odnosno dio procesa stvaranja modernih i operativnih Oružanih snaga BiH.
Vijesti / Flash | 25. 01. 2024. u 14:15 K.M. / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Služenje vojnog roka ponovo je aktualna tema. I dok su gotovo sve zemlje Europske unije povećale svoje vojne proračune, neke su vratile obvezno služenje vojnog roka, druge to aktivno razmatraju, u Bosni i Hercegovini ta tema, izgleda, još uvijek nije ni za raspravu.

Primjere o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka imamo i u susjedstvu, inicijativa je pokrenuta u Srbiji, a Hrvatska razmišlja o uvođenju obavezne vojne obuke, koja bi trajala mjesec dana.

U BiH je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava odnosno dio procesa stvaranja modernih i operativnih Oružanih snaga BiH.

Ukinut 2006. godine

Otkad postoje jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, ne postoji obvezno služenje vojnog roka te je Povjerenstvo za reformu obrane definiralo je da se Vojna obveza regulirana entitetskim zakonima ukida na cijelom području Bosne i Hercegovine 1. siječnja 2006. godine, čime je ukinuto i služenje vojnog roka, jer je isto bilo dio vojne obveze.

''Ukidanje vojnog roka je bilo dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio procesa stvaranja modernih i operativnih Oružanih snaga BiH. Eventualno uvođenje služenja vojnog roka bilo bi složen proces koji bi zahtijevao detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na temelju nekog takvog izrađenog plana moglo govoriti o financijskom i svakom drugom aspektu eventualnog uvođenja služenja vojnog roka u OS BiH'', naveli su iz Ministarstva obrane BiH za Bljesak.info.

Istaknuli su kako u ovom trenutku ne postoji zakonska osnova za uvođenje vojnog roka, a neka eventualna inicijativa za izmjenu zakona morala bi biti stavljena na javno raspravu i u parlamentarnu proceduru, a to ne ovisi od Ministarstva obrane BiH.

Prvo poboljšati status Oružanih snaga BiH

Predsjedničkom Odlukom definirano je da Oružane snage BiH imaju 10 tisuća časnika, dočasnika i vojnika, a prioritet je, kako smatra Marina Pendeš, izaslanica u državnom Domu naroda i bivša ministrica obrane BiH, poboljšati njihov status, a onda razmatrati o uvođenju ponovne obveze suluženja vojnog roka u našoj zemlji.

''Trebamo prvo povećati izdvajanje financijskih sredstava da bismo poboljšali status pripadnika Oružanih snaga BiH, vojnika, časnika, dočasnika pa nadalje a uvođenje vojnog roka su dodatna financijska sredstva. U tom smislu smatram da se trenutno i u skoroj budućnosti neće se stvoriti uvjeti za tako nešto. Ne kažem da to nije dobro, uzimajući u obzir mnoge stvari, ali smatram da je za BiH u ovom trenutku prioritet da se pozabavi sadašnjim stanjem u Oružanim snagama BiH'', navela je Pendeš za Bljesak.info.

Da je ovo pitanje velik financijski zalogaj za našu zemlju, smatra i Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, no tvrdi kako potreba postoji te da se ''sve može kad se hoće''.

Vrijeme je za to

''Vidimo koliko su ostale zemlje shvatile koliko je zaštita nacionalnih interesa bitna i koliko izdvajaju za to, na primjeru susjednih zemalja a kamoli od ostalih u Europi koji znatno ulažu pa mislim da je i ovdje konačno vrijeme da se malo povede računa o tome, jer bez sigurnosti ne možemo računati ni na ekonomiju ni na društvene, socijalne i sva ostala sektore. Najviše ovisimo od sigurnosti i moramo svi dati svoj doprinos, kako građani, tako i gospodarstvo, uz naravno institucije koje su zadužene i plaćene za to da osiguraju sigurnost građana i ostalih elemenata kako bi sve funkcioniralo u jednoj državi. Mislim da ni jedna zemlja nije toliko voljna da izdvaja za sigurnost, no okolnosti i mijenjanje odnosa u suvremenom svijetu ipak je opredijelio za sve zemlje da to čine. Vrijeme je za to, i jedan vid uključivanja širih grupacija i otklon ka sigurnosti, nažalost, je realnost u svijetu u kojem trenutno živimo. Zasigurno bi i Hrvatska i Srbija ulagale u društveno ekonomski razvoj, socijalna davanja, i imaju važnijih sektora u koja bi ulagala no svi su prepoznali koliko je sigurnost prvenstveno neophodna za ove sve ostale društvene aktivnosti'', naveo je Hadžović za Bljesak.info.

Ističe kako su se sigurnosni izazovi u svijetu promijenili, te se mnogo više ulaže u modernizaciju snaga, kao jednu od slabijih strana. Primjer imamo u sukobu između Ukrajine i Rusije, gdje vidimo da se dosta fokusa stavlja na vojnike i mobilizaciju, nedostatak ljudstva za ratne i pričuvne sastave.

Ljudi su glavni

''To je stavilo u fokus da su ljudi ipak glavni, a profesionalne vojske koje su postojale u većini svjetskih zemalja, jer se ukinuo vojni rok, da se to sada pokazalo kao nedostatak da je nedovoljan broj ljudi, u nekim ratnim događanjima. Stoga su se zemlje okrenule tomu kako bi imale taj jedan pul za regrutaciju u slučaju nekih sukoba. Također, obzirom na ove nove izazove, jednostavno se traži odgovor čitavog društva, ne samo vojnih i policijskih snaga, nego da se svi građani uključe aktivno i daju svoj doprinos u borbi sa izazovima. Bilo da govorimo o prirodnim nesrećama ili slično, treba jedan vid Civilne zaštite ili vojnih struktura osposobiti i kako bi svi mogli dati svoj doprinos i preuzeti odgovornost i za nas i buduće generacije'', dodaje Hadžović.

S tim se slaže i vojni analitičar iz susjedne Hrvatske, Marinko Ogorec, koji navodi posljednje primjere potresa i požara koji su se dogodile u njegovoj zemlji a koji su pokazali da se ljudi ne znaju zaštititi i ne znaju postupati u takvim situacijama.

Ljudi nemoćni pred izazovima

''Primjerice u Hrvatskoj smo imali par katastrofa, došlo je do potresa, imali smo požar na deponiji plastike i tu su reagirali profesionalci, to je u redu ali se pokazalo da se ljudi ne znaju zaštititi i ne znaju postupati u takvim situacijama. Jednostavno su nemoćni pred izazovima izvanrednih situacija i to je ono što nije dobro i što bi trebalo na neki način pomoći da se ljudi osposobe za funkcioniranje i za razmišljanje o tome da nije sve idealno na ovom svijetu'', govori Ogorec za Bljesak.info.

Komentirajući ponovno uvođenje obveze vojnog roka smatra kako u BiH to još uvijek nije opcije, jer trenutno, prema njegovim saznanjima, nema nikakvih komentara ni za ni protiv.

''Imam osjećaj da to još uvijek nije tema za raspravu, niti je to tema koja bi mogla doći na nekakvu društvenu ljestvicu razmišljanja. U Srbiji su najavili da će započeti svoj vojni rok, Hrvatska bi također trebala razmišljati o nekakvom obliku vojne izobrazbe, nekakvom obliku popune pričuvnih snaga i svega ostaloga. Osobno mislim da vojni rok nigdje nije problem, dapače to bi trebalo svuda biti regulirano zakonski tako da mlade generacije dobivaju nekakvu naznaku sigurnosne kulture, sigurnosnog obrazovanja. Ne samo rukovanje oružjem kao takvo, to je jedan od modela nego i kako se snaći u izvanrednim situacijama. Kako reagirati ako dođe do nekakvih katastrofa, kako reagirati ukoliko dođe do nekih neželjenih situacija, kako sačuvati stanje prisustva duha i tome slično. Mislim da je to primarno a bojim se da mlade generacije danas toga nemaju'', navodi vojni analitičar.

Politička odluka

Vojni rok je uvijek politička odluka, i upravo to bi mogao biti problem kod nas, obzirom da kao i u svemu postoji previše politizacije, a kako navodi Hadžović, BiH nije nikad uspjela uspostaviti zakonom obavezan rezervni sastav od 5 tisuća ljudi.

''Ne znam hoće li se iz političkih razloga moći pristupiti jednom takvom činu, slijedom onog što se događa u Europi i ljudskog deficita. Hoće li jedna takva ideja kod nas otići na politizaciju, ne znam. Ja mislim da bi mogli slijediti ostale zemlje i pokušati jednu generaciju polako uključivati i dati im veću odgovornost za zaštitu zemlje ali i za sve izazove s kojima se možemo suočiti. Mislim da bi se mogla pokrenuti stručna i šira rasprava o tome, treba stvoriti neke preduvjete, od financijskih i materijalnih'', govori voditelj Centra za sigurnosne studije i dodaje kako u konačnici netko ipak treba voditi računa o zaštiti nacionalnih interesa.

Podsjetimo, Oružane snage Bosne i Hercegovine utemeljene su 1. siječnja 2006. godine nakon reforme obrambenog sustava te prijenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta na državnu razinu. OS BiH formirane su iz sastava entitetskih vojski - Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH koja je pak bila sastavljena od Hrvatskog vijeća obrane i Armije RBiH. Vrhovno zapovjedništvo i nadzor nad Oružanim snagama ima Predsjedništvo BiH.

Odlukom Predsjedništva Oružane snage BiH broje 16.000 pripadnika od čega 10.000 djelatnih vojnih osoba, 1000 civilnih osoba na službi i 5000 pripadnika pričuvnog sastava. Istom odlukom uređena je zastupljenost naroda u Oružanim snagama i to: Bošnjaci 45,9 posto, Srbi 33,6 posto, Hrvati 19,8 posto i ostali 0,7posto.

U sastavu OSBiH su tri nacionalna puka koja slijede tradicije HVO, VRS i ABiH, i nose pripadajuće oznake na ramenu.

Kopirati
Drag cursor here to close