Logoraši pred Heliodromom: Došli smo poslati poruku mira

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Svaka logoraška priča je teška. I tu nema razlika bez obzira u kojem logoru na prostoru BiH ste bili. Tu nema nikakvih razlika'', poručio je Edin Batlak, logoraš koji je proveo 253 dana u logoru na mostarskom Heliodromu.

Udruga logoraša Mostar je u utorak je obilježila godišnjicu zatvaranja logora u Rodoču kraj Mostara, a Batlak je rekao kako će se na nekadašnjem heliodromu, ''zatvorena vrata događati dok ne sazrije svijest da se istina ne može zatomiti''.

''Došli smo poslati poruku mira. Ona je istina i nije nikakva floskula. Bez suočavanja s prošlošću nema budućnosti i dok to oni negiraju ne shvate za njih neće biti mira'', rekao je.

Ptice u kavezu

Istaknuo je kako je ovo njegov drugi rođendan.

''Najviše od svega na svijetu ljubim slobodu jer bez slobodnog čovjeka nema slobodnog društva'', te naveo kako je prije rata, kao i svaki Mostarac, držao ptice u kavezu.

''Kad sam izišao iz logora odlučio sam da ni jednu pticu nikada neću držati u kavezu. Ona mora biti slobodna kao što sam i ja nakon 253 dana posao slobodan. Sretan sam zbog još jedne stvari jer nisam naučio mrziti. Odgovorno tvrdim da nitko od naših članova ne mrzi. Onaj tko mrzi, teško njemu. Njega mržnja razdire a ne dopire do onoga koji se mrzi'', rekao je Batlak.

Među onima koji su obilježili godišnjicu zatvaranja logora bili su članovi nevladinih udruga te gradski dužnosnici.

Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović je rekao kako ni trideset godina nakon rata ovaj logor nije procesuiran od strane državnih organa koji, kako je kazao, ništa nisu učinili da privedu pravdi zločince koji su gospodarili "ovim prostorom i koji su gospodarili životima logoraša, životima ljudi koji apsolutno nisu ništa učinili osim što su imali pogrešno ime i prezime u pogrešno vrijeme".

Muzej

''Znamo da je u tom nekom vremenskom periodu kada je bilo suđenje 'šestorki' Heliodrom jedan od bitnih faktora za donošenje presude o UZP i o zločinu protiv čovječnosti i nije nam jasno kako državno tužiteljstvo i državni Sud nisu u stanju na osnovu svega onoga što je već urađeno, jer Haaški tribunal im je pripremio više od pola posla, da ni 30 godina nakon toga podignu optužnice protiv zločinaca s ovih prostora'', kazao je Hajdarović.

Osvrnuo se i na izgradnji muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora "Heliodrom" te kazao kako mjesto gdje su ljudi stradali nije mjesto za izgradnju jednog takvog objekta.

''Muzej se pravi na prostoru koji je bio mjesto zatvaranja preko 10 tisuća ljudi iz Mostara i BiH. Na ovom prostoru je bilo i preko 500 ljudi koji su dovedeni s područja Žepča, Zavidovića, Maglaja.. , bio je veliki broj ljudi iz različitih krajeva BiH. Ono što najviše boli ljude koji su prošli logor jeste da je Ministarstvo obrane BiH, organ koji bi trebao da zastupa interese svih građana BiH, dodijelio sredstva za izgradnju muzeja jednoj komponenti koja je na ovom prostoru počinila zločin koji je također presuđen u Haagu. Nama kao Udruženju ne smeta, neka prave gdje god hoće, ali mjesta gdje su ljudi stradali, gdje su ljudi mučeni, ubijeni, gdje im se narušilo i ono malo dostojanstva što su u tom vremenu imali, nisu mjesta za izgradnju jednog takvog objekta, za veličanje vojne komponente koja je u stvari provodila sve ono što je tadašnje političko rukovodstvo Herceg- Bosne i nalagalo'', poručio je Hajdarović.

Presude

Podsjetimo, Haaški sud je za zločine počinjene na Heliodromu osudio pripadnike Kažnjeničke bojne HVO-a, Mladena Naletilića na 20 godina zatvora i Vinka Martinovića na 18 godina zatvora.

Nekadašnje čuvare u logoru, Miroslava Marijanovića i Antu Buhovca, Kantonalni sud u Mostaru je 2007. osudio na sedam godina zatvora. Apelacijsko vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH donijelo je pravosnažnu presudu kojom je Marijanović osuđen na dvije i pol, a Buhovac na dvije godine zatvora.

Sud BiH je 24. veljače prošle godine prvostepeno osudio trojicu bivših pripadnika HVO-a. Tom presudom je Nedžadu Tinjaku izrečena kazna od 13 godina zatvora, Jure Kordić osuđen je na tri godine, a Dražan Lovrić na jednu godinu zatvora.