Nakon višegodišnjih najava, Narodna skupština Republike Srpske prošlog je tjedna usvojila Zakon o posebnom registru nevladinih organizacija, po hitnom postupku i bez većeg otpora. Dodik se čini odlučnim obračunati s kritičkim glasovima i prije nego što zakon stupi na snagu.
Samo dan nakon što je usvojen zakon kojim je Milorad Dodik najavio veću kontrolu nad nevladinim organizacijama i medijima kritičnim prema vlastima, te prije nego što je zakon uopće stupio na snagu, porezni inspektori stigli su u kontrolu ekonomskog portala Capital, medija koji kritički izvještava o radu vlasti.
Obračun s njima Dodik je najavio najmanje dva puta otkako mu je izrečena presuda zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Jedna od njegovih brojnih reakcija bilo je usvajanje Zakona o posebnom registru nevladinih organizacija, ali za razliku od prethodnih pokušaja, koji su bili praćeni glasnim negodovanjem međunarodne zajednice, ovaj Dodikov "blitzkrieg" protiv nevladinog sektora prošao je gotovo bez reakcije, piše Detektor.ba
Neprofitne organizacije iz Republike Srpske i mediji, kroz njima nesklone medije, već su unaprijed proglašeni neprijateljima, optuženi da su plaćeni iz inozemstva kako bi narušavali ustavni poredak Republike Srpske.
Pravnik Dejan Lučka očekuje brze i značajne posljedice ovog zakona na nevladine organizacije.
"Prostor za slobodno djelovanje civilnog društva i neovisnih medija koji djeluju u okviru udruga ili građanskog aktivizma znatno će se, možda čak radikalno, suziti", kaže.
Dan nakon izglasavanja zakona, Dodik je ponovno istupio i najavio kako će zakon omogućiti da se vidi kako je trošen novac USAID-a i plaćaju li nevladine organizacije poreze.
"Tražit ćemo izvještaje i poslati inspekciju da to provjeri. Inspekcija dolazi u sva druga poduzeća, zašto ne bi i u nevladine organizacije", izjavio je Dodik gostujući na RTRS-u.
Dodao je i kako su raniji pokušaji usvajanja zakona naišli na burne reakcije, počevši od Veleposlanstva SAD-a u BiH, oporbe u Republici Srpskoj i Europske unije, no ovaj put reakcije su bile manje glasne ili su se izgubile u nizu događaja koje je Dodik potaknuo nakon presude.
Tijekom rasprave o zakonu, pojedini oporbeni zastupnici upozorili su kako su uvod u gušenje medijskih sloboda bile izmjene Kaznenog zakona kroz kriminalizaciju klevete, na što je reagirao i entitetski ministar pravosuđa.
"Ja se nadam da ste pročitali ovaj zakon, ali ste možda previdjeli dio koji organizacijama omogućava djelovanje u svim područjima, uključujući znanost, kulturu, socijalnu zaštitu i sport. Spomenuli ste medije, a ovdje piše 'informiranje'. Nema nikakvih ograničenja za neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz inozemstva. Međutim, reagirat ćemo kada te organizacije djeluju suprotno Ustavu i zakonima Republike Srpske", izjavio je Miloš Bukejlović.
Predstavnici vlasti više su puta demantirali tvrdnje nevladinog sektora da je cilj zakona gušenje kritičkih glasova, posebice medija.
Dodik, s druge strane, tvrdi kako su posredstvom USAID-a financirani određeni mediji koji su, prema njegovim riječima, "zloupotrebljavali činjenice" i "pakirali ljude na sankcijske liste".
"Slobodni su šetati i raditi što žele, ali i mi smo slobodni koristiti svoja prava i boriti se", rekao je Dodik, dodajući kako država ima sredstva prisile.
Organizacije civilnog društva iz Banje Luke oglasile su se zajedničkim priopćenjem, u kojem tvrde da vlast ovim zakonom stvara preduvjete za sustavni progon neistomišljenika.
Navode da su medijima i organizacijama unaprijed stavljene mete na čelo te da zakon predstavlja vid osvete zbog Dodikove presude pred Sudom BiH.
U priopćenju 41 organizacije napomenuli su da institucije Republike Srpske i sada mogu kontrolirati financijsko i drugo poslovanje organizacija civilnog društva te da je udrugama i po postojećem zakonu zabranjeno političko djelovanje. No, dodaju da se zabrana ranijih godina očigledno nije odnosila na nevladine organizacije bliske vlastima, koje se financiraju iz proračuna i otvoreno podržavaju stranke i kandidate na izborima.
Podsjećaju da će organizacije koje se djelomično ili u potpunosti financiraju novcem iz inozemstva nositi etiketu "stranih agenata", iako se na isti način i iz istih izvora financira i vlast u Republici Srpskoj.
Lučka za Detektor kaže da će, ako zakon stupi na snagu, biti otvoren prostor za sustavnu stigmatizaciju, kontrolu i moguće gušenje organizacija koje kritički promišljaju i javno komentiraju probleme koje stvara vlast.
"Zakon uvodi i pravnu nesigurnost zbog mogućnosti širokog tumačenja, jer su pojmovi vrlo loše definirani. Dugoročno, on prijeti sužavanjem prostora za javnu raspravu, aktivizam i kritiku vlasti", ističe Lučka.
"Ovim zakonom ne dobiva se nikakva stvarna zaštita društva ili države, već se stvara mehanizam represije koji omogućuje selektivno targetiranje. To može dovesti do autocenzure, straha i izolacije određenih ljudi iz civilnog sektora, kao i čitavih organizacija", dodaje.
Iako je naglasak na političkom djelovanju, zakon bi mogao imati posljedice i na ekološke udruge koje su posljednjih godina kritizirale narušavanje okoliša.
To se posebno odnosi na otvaranje novih rudnika ugljena te geološka istraživanja i najave eksploatacije litija i drugih strateških sirovina.
Na jednom od neformalnih skupova, Dodik je izjavio da su "takozvani ekološki aktivisti" stvorili negativnu atmosferu koja blokira investicije u Republici Srpskoj.
Iz Centra za životnu sredinu poručuju kako zakon ne bi bio sporan da ga ne donosi vlast u koju građani nemaju povjerenja.
"Dosad nismo imali iskustvo dobrih zakona i kvalitetne primjene. U zemlji koja je među prvima po korupciji, kako da vjerujemo ministru pravosuđa da je ovo u našem interesu?", pita se predsjednik Centra, Tihomir Dakić.
Politički analitičari ističu da je zakon u suprotnosti s međunarodnim standardima te da udaljava BiH od europskog puta.
"Nekima očito nije stalo do tog puta, niti do vrijednosti koje on nosi", smatra Tanja Topić.
Ona vjeruje da je zakon donesen jer je vlast procijenila da je trenutak povoljan i da ga ne treba propustiti.
"Zašto međunarodna zajednica šuti? Vjerojatno zbog geopolitičkog zamora u odnosu na Balkan i fokusiranja na globalne krize, poput Ukrajine ili Bliskog istoka", zaključuje Lučka.
