Italija i Francuska se dogovorile: Dvije zemlje podijelit će mandat visokog predstavnika?!

''Razgovarat ćemo o Zapadnom Balkanu i novom visokom predstavniku i procesu koji se događa oko toga'', poručila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije u ponedjeljak u Bruxellesu.

Izbor novog visokog predstavnika zapeo je zbog neslaganja između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog različitog viđenja oko uloge i ovlasti.

Novi pokušaj PIC-a

Vijeće za provedbu mira (PIC) u utorak će održati sjednicu na kojoj će ponovo biti razmatrano imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je u maju ostavku na tu funkciju podnio Christian Schmidt.

Na sjednici Upravnog odbora PIC-a 30. lipnja za vršitelja dužnosti imenovan je američki diplomata Louis J. Crishock, prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko, koji će na toj poziciji ostati dok članice PIC-a ne postignu dogovor o tome tko će biti novi visoki predstavnik.

Na dvije prethodne sjednice UO PIC-a, održane 4. i 30. lipnja, nije bilo konsenzusa o tome tko će biti Schmidtov nasljednik, jer su SAD insistirale da novi visoki predstavnik bude Talijan Antonio Zanardi Landi, koji je imao i podršku svoje zemlje, dok su Francuska i Velika Britanija, uz podršku Njemačke, tražile da novi visoki predstavnik bude francuski diplomata René Troccaz.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost Kaja Kallas, a kasnije i šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, najavili su da bi 14. srpnja trebao biti izabran novi visoki predstavnik te da je imenovanje Crishocka privremeno rješenje.

Nema promjena u stavu EU

''Ne očekujemo da ono preraste u trajni aranžman. Nema promjena u stavu EU kada je riječ o mandatu Ureda visokog predstavnika (OHR). Ovaj ured nije predviđen kao trajna kategorija, već treba ići u pravcu njegovog gašenja'', naveo je tada Soreca, dodavši da je najbrži način za gašenje OHR-a ubrzan napredak na europskom putu.

Bez obzira na to hoće li UO PIC-a u utorak imenovati novog visokog predstavnika u BiH, nakon postavljanja Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika jasno je naglašeno da će on ''u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, kao i da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a''.

To znači da na snazi ostaju ranije odluke visokih predstavnika, uključujući i Schmidtove nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je bivši predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Ostaje i instrument ''bonskih ovlasti'', koje visokom predstavniku omogućavaju nametanje obvezujućih zakona i odluka kako bi se prevladale političke blokade u radu institucija i ubrzala provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dogovor na Azurnoj obali

Prema izvoru Bete iz obavještajne zajednice u BiH, na sastanku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanske premijerke Giorgie Meloni, održanom 25. lipnja u Antibesu, na Azurnoj obali, postignut je dogovor da sljedeće dvije godine na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR) bude Talijan, a da ga potom, također na razdoblje od dvije godine, naslijedi Francuz.

U međuvremenu je objavljen dokument koji je Italija uputila partnerima u PIC-u, u kojem je predstavljena vizija zvaničnog Rima o budućnosti OHR-a u BiH.

Prema dokumentu, najavljuje se postepeno smanjenje OHR-a, dok su ''bonske ovlasti'' navedena kao posljednja mogućnost djelovanja visokog predstavnika u situaciji kada su sve ostale opcije iscrpljene.

Program iz 2008.

Naglašeno je i da novi visoki predstavnik neće poništavati odluke svojih prethodnika, dok će trajanje mandata OHR-a i dalje zavisiti od ispunjavanja programa ''5+2'', što praktično znači da OHR u BiH može ostati još godinama.

Program ''5+2'' predstavlja listu ciljeva i uvjeta koje vlasti u BiH moraju ispuniti prije nego što se zatvori OHR i zemlja u potpunosti preuzme puni suverenitet.

Taj program je još 2008. godine definirao UO PIC-a i podrazumijeva pet ključnih ciljeva i dva uvjeta koje BiH mora ispuniti.

Među ciljevima je ključno rješavanje pitanja državne imovine i potpuna provedba arbitražne odluke za Distrikt Brčko, dok jedan od uvjeta precizira da se OHR neće zatvoriti sve dok UO PIC-a ne donese pozitivnu procjenu situacije u BiH, koja podrazumijeva potpuno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.