Vanjska politika i BiH - hoćemo li se opet sramotiti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine kad je u pitanju vanjska politika čeka usuglašavanje stavova o ratu u Ukrajini, daljnje integracije BiH u NATO, te liderstvo u provođenju uvjeta za pristupanje Europskoj uniji. Vanjska politika trenutno je definirana posebnom Strategijom koja je usvojena u ožujku 2018. godine. Ta Strategija važi do 2023. godine, tako da će jedan od prvih zadataka novih članova Predsjedništva biti usvajanje nove strategije, piše BHRT.

U svrhu ostvarivanja vanjskopolitičkih načela, Bosna i Hercegovina teži ka suradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića nema dileme oko toga što su strateški prioriteti u vođenju vanjske politike naše zemlje.

Punopravno članstvo u EU i NATO-u

''To su punopravno članstvo u Europskoj Uniji i u NATO savezu. Svi organi vlasti moraju se aktivirati kako bi Bosna i Hercegovina dinamizirala put i prema EU i prema NATO savezu, jer podsjećam, to su usvojene odluke nadležnih državnih organa, na kraju krajeva to piše i u Strategiji vanjske politike BiH'', rekao je Denis Bećirović član predsjedništva BiH.

Bez obzira na jednoglasno usvojeni Program reformi, bivši član Predsjedništva Milorad Dodik kategoričan, do članstva u NATO-u neće doći.

"U programu reformi piše da taj sporazum ne podrazumijeva članstvo. A mnogi su rekli, posebno čelnici NATO-a da za to treba donijeti posebnu odluku na nivou BiH. Te odluke nema bez Republike Srpske i Republika Srpska neće biti dio te odluke'', kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a.

Pozitivan pomak?

Akademik Mirko Pejanović smatra da će s novim sazivom Predsjedništva doći do pozitivnih pomaka u vođenju vanjske politike, s posebnim naglaskom na ulogu diplomatske službe kojoj je do sada nedostajalo jedinstva.

"Budući da Predsjedništvo sada ima dva člana iz reda građanskog bloka društva ili građanskog bloka stranaka stekli su se uvjeti da to Predsjedništvo djeluje efikasno, blagovremeno i da njegove odluke budu snažne i za unutrašnju politiku ovdje u našim prilikama i na vanjskopolitičkom planu'', kaže akademik Mirko Pejanović.

"Sve ovisi o tome na koji način će se formirati parlamentarne većine iz kojih će proisteći izvršna vlast, prije svega na razini Vijeća ministara BiH i hoće li članovi Predsjedništva krenuti drugačijim putem nego što je to bilo u protekle četiri godine kad defacto nismo imali državnu vanjsku politiku'', smatra politolog Danijel Vidović.

Što je, zaključuje Vidović dovelo do sramoćenja Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni koje se najviše ogleda kroz najnoviji slučaj suzdržanosti Misije BiH prilikom glasanja u Trećem odboru UN-a o stanju ljudskih prava u Iranu. Prethodno, nije zauzet ni jedinstven stav oko uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji.