Secesionističke prijetnje Republike Srpske dovode u pitanje stabilnost i mir u cijeloj Bosni i Hercegovini, regiji i Europi.
To je u Sarajevu kazao Romeo Franz, predsjedatelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom (D-SEE), koji je sa zastupnikom u Europskom parlamentu Thomasom Waitzom boravio u zadnja tri dana u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Nakon susreta dvojice navedenih dužnosnika s članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, Franz je novinarima kazao da se ova posjeta dogodila u ključnom razdoblju za BiH, kada se razgovara o važnim državnim reformama i kad se s velikom zabrinutošću prate secesionističke prijetnje Republike Srpske.
''Došli smo ovdje kako bismo čuli parlamentarce, izabrane predstavnike, a posebno predstavnke civilnog društva. Došli smo također da bismo pokazali našu podršku za demokratsku, multietničku, inkluzivnu Bosnu i Hercegovinu čija je budućnost u Europskoj uniji. Sastali smo se s nizom organizacija civilnog društva i aktivista iz oblasti vladavine prava, građanskih i prava manjina te zaštite okoliša. Sreli smo se s gospođom Zornić, gospodom Sejdićem i Fincijem. U velikoj mjeri poštujem rad svih ovih impresivnih građana koji se bore za izgradnju budućnosti ove zemlje i živi su dokaz velikog potencijala multietničkog bh. društva'' – kazao je Franz.
Napominjući da su se on i Waitz jutros sastali s članovima Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH, on ističe da su najhitnije teme bile aktelne inicijative u zemlji koje nastoje potkopati Daytonski sporazum i predstojeće izbore 2022.
''Zagovaramo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine; moramo prevazići etničke podjele i približiti zemlju Europskohj uniji. Reazgovori o reformama Ustava i načinu funkcioniranja državnog sustava moraju se odvijati unutar relevantnih institucija, s demokratski izabranim predstavnicima u okviru transparentniog procesa i uz značajno sudionikapredstavnika civilnog društva i građana. Mora se učiniti sve što je moguće kako bi bili osigurani slobodni fer izbori listopada 2022. i zaštitio integritet izbora. To je prije svega odgovornost bh. institucija da osiguraju građanima da koriste njihova osnovna demokratrska prava. Mi kategorički odbijamo i strogo osuđujemo sve prijetnje bojkota ili blokiranja izbora'' - rekao je Franz.
Međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika u BiH moraju biti spremni da, bude li potrebno, osiguraju ova osnovna demokratska prava građanima BiH, poručio je.
Bosna i Hercegovina je izjavila da joj je cilj članstvo u Europskoj uniji, stoga sve reforme moraju biti u pravcu usklađivanja s europskim standardima, približavanju zemlje Europskoj uniji i prevazilaženju etničkih podjela.
''To ne mogu biti ustupci samoproklamovanim etnonacionalističkim vođama. Ni pod kakvim uvjetima ne treba doći do reformi koje sprječavaju provedbu relevantnih odluka Europskog suda za ljudska prava'' - riječi su ovog europskog parlementarca.
Napominjući da se Bosna i Hercegovina suočava sa sigurnosnom krizom i da se stanovništvo dnevno retraumatizira zbog Dodikovih prijetnji otcjepljenjem Republike Srpske i poricanja genocida, Franz je kazao da treba adekvatno odgovoriti na secesionističke korake i prijetnje.
Politika smirivanja, kad je riječ o etnonacionalističkim liderima, očigledno je bila neuspješna i mora hitno biti zaustavljena.
''Ubijeđen sam da međunarodna zajednica mora vrlo jasno imenovati odgovorne za ovu krizu; hitno su potrebne sankcije protiv svih koji su prijetnja miru, sigirnosti i stabilnosti u BiH i koji potkopavaju Daytonski sporazum, kao i protiv kompanija i osoba povezanih s njima'' – rekao je predsjedatelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Saša Magazinović, jedan od sudionika današnjeg susreta s Franzom i Waitsom, rekao je da su gosti aktuelnu situaciju u BiH otvoreno nazvali sigurnosnom krizom do koje su doveli etnonacionalistički lideri.
Njima je jasno, kaže Magazinović, da u pozadini krize između ostalog stoji veliki kriminal u koji su uključeni političari, kao i da su problem i rješenje problema na istoj adresi - u Sudu i Tužiteljstvu BiH.
''To su ljudi kojima je jasno da međunarodni faktor u Bosni i Hercegovini nekad predlaže rješenja koja nikad ne bi predložio kod svoje kuće, dakle, ovo su ljudi koji se zalažu za evropske vrijednosti kakve vrijede u bilo kojoj zemlji Europske unije. I zbog toga je, za mene, ovaj sastanak bio osveženje'' - rekao je Magazinović.
Odgovarajući na novinarska pitanja, kazao je i da će Predsjedništvo Socijaldemokratske partije BiH, čiji je on kadar, u četvrtak konačno odlučiti o tome hoće li ta stranka sudjelovati u pregovorima u vezi s Izbornim zakonom.
''Smatramo da je promjena Izbornog zakona vrlo važno, ali daleko od toga da je trenutno najvažnije političko pitanje kad je na sceni državni udar i pokušaj rasturanja institucija Bosne i Hercegovine'' - Magazinovićeve su riječi.
Ponovio je stav SDP- a da se sudjelovanjem u pregovorima o Izbornom zakonu u trenutku aktualne krize, a imajući u vidu zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, daje zapravo legitimitet i 'kupuje vrijeme' za one koji se bave secesionizmom.
SDP ne želi stvarati privid da je u Bosni i Hercegovini sve normalno, pa se, eto, pregovara o jednom zakonu, kad se zna 'da ništa ovdje nije normalno i da ne treba čovjek iz Europskog parlamenta da dođe i da nam priopći da je ovo sigurnosna kriza', kazao je Magazinović.
Mada nije želio prejudicirati odluku Predsjedništva SDP-a u četvrtak, on je novinarima prenio vlastito mišljenje da će SDP izaći iz pregovora o Izbornom zakonu dok ne budu odblokirane institucije i riješena neka prethodna pitanja.
