Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Krivičnog zakonika, brišući pojam "rodni identitet", što je izazvalo zabrinutost među organizacijama civilnog društva zbog mogućnosti povećanja diskriminacije i mržnje.
Termin "rodni identitet" uklonjen je iz dijela zakona koji se odnosi na krivična djela motivirana mržnjom, kako prenosi Detektor.ba, nasiljem i diskriminacijom, a zamijenjen je općim pojmom "drugog ličnog svojstva".
Potpredsjednik Vlade RS-a, Miloš Bukejlović, objasnio je da izmjene služe usklađivanju Krivičnog zakonika s Ustavom RS-a i boljom zaštitom ljudskih prava, naglašavajući da izmjene ne sužavaju slobode. Međutim, pravni savjetnik Kuće ljudskih prava Banja Luka, Filip Novaković, upozorava da bi izmjena mogla izazvati pravnu nesigurnost i otežati zaštitu od diskriminacije temeljenoj na rodnom identitetu.
Ove izmjene kritizirane su i zbog potencijalnog kršenja ljudskih prava i neusklađenosti s europskim zakonodavstvom, dok su organizacije kao što je Kuća ljudskih prava Banja Luka pozvale na povlačenje prijedloga. Poslanik SNSD-a, Srđan Mazalica, branio je izmjene, navodeći da se time sprječava zloupotreba roda u ideološke svrhe.
Stručnjaci za ljudska prava, uključujući Graemea Reida i Mary Lawlor, upozorili su da bi brisanje termina "rodni identitet" moglo ugroziti zaštitu od krivičnih djela motiviranih predrasudama, što je u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH. Prema podacima iz 2023. godine, evidentirano je 20 incidenata i krivičnih djela zasnovanih na predrasudama prema osobama manjinskog rodnog identiteta.