"Bosna i Hercegovina se, poput Ukrajine, nalazi u jednoj od najsloženijih i najizazovnijih situacija u Europi. Neophodno je identificirati i provesti mehanizme koji će pomoći zemlji da se u potpunosti integrira u zapadne institucije, jer Bosna i Hercegovina nesumnjivo pripada Europskoj uniji", izjava je izvjestitelja Ondřeja Kolářa, inače člana EPP-a, koji dolazi iz Češke.
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je izvješće kojim ponovno potvrđuje snažnu potporu kandidaturi Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, naglašavajući kako se taj proces mora temeljiti na zaslugama, u skladu s kopenhaškim kriterijima, uz očuvanje jedinstva, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ravnopravnosti svih građana u zemlji.
"Kako bismo učinkovito suzbili ruski utjecaj, pristupanje BiH mora biti prioritet. Iako se izvješće odnosi na 2023. i 2024., jasno je da Rusija i dalje aktivno nastoji spriječiti približavanje BiH Europskoj uniji. Stoga BiH mora imati jamstvo da EU ima mnogo toga za ponuditi", naveo je Kolář.
Odbor snažno osuđuje retoriku podjela i secesionističke politike, osobito one koje promiču Milorad Dodik i vodstvo Republike Srpske, upozoravajući da te aktivnosti podrivaju ustavni poredak BiH i njezinu perspektivu europskih integracija. Pozivaju se države članice EU, Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) i Komisija da poduzmu odlučne korake, uključujući ciljanje sankcija, kako bi se suprotstavile destabilizacijskim silama koje prijete sigurnosti zemlje i europskoj sigurnosti.
U izvješću se izražava ozbiljna zabrinutost zbog štetnog stranog utjecaja i kampanja dezinformacija koje provode Rusija i Kina, posebno u Republici Srpskoj. Od vlasti u BiH traži se bolja koordinacija i usklađivanje s politikama EU. Poziva se i na uspostavu snažnog pregovaračkog tima koji će učinkovito predstavljati BiH u predstojećim pristupnim pregovorima.
Također, naglašava se hitna potreba za reformom pravosuđa, jačanjem mjera protiv korupcije i dovršetkom nacionalne reforme koja bi otvorila pristup značajnoj financijskoj pomoći EU kroz Plan rasta za zapadni Balkan i Instrument za reformu i rast.
Odbor ističe ključnu važnost uključivih i transparentnih reformi kojima bi se Daytonski mirovni sporazum transformirao u održiv ustavni okvir koji jamči odgovorno upravljanje, prevladava etničke podjele i osigurava dugoročni napredak prema članstvu u EU.
U izvješću se pozdravlja odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH u kontekstu promijenjene geopolitičke situacije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Premda su prepoznate određene reforme, izražena je zabrinutost zbog zastoja u provedbi i slabog napretka. Odbor poziva političke lidere BiH da hitno provedu sve korake iz preporuke Europske komisije od 12. listopada 2022. kako bi Vijeće moglo usvojiti pregovarački okvir i otvoriti formalne pristupne pregovore.
Također se ističe potreba za ustavnim i izbornim reformama, jačanjem demokratskih institucija, vladavine prava te borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Izvješće je usvojeno sa 56 glasova za, 13 protiv i 5 suzdržanih, a uskoro će biti upućeno na glasanje u Europskom parlamentu tijekom jedne od nadolazećih plenarnih sjednica.
