Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv Milana Bogdanovića, rođenog 19.listopada 1950. godine u Srebrenici, državljanina BiH. Optuženi se tereti da je u razdoblju od 10. srpnja do kraja listopada 1995.godine, sudjelovao u progonu bošnjačkog stanovništva iz Zaštićene zone UN Srebrenica ubojstvima, prisilnim premještanjem stanovništva, nezakonitim zatvaranjem i prisilnim nestancima civila Bošnjaka.
Prema navodima optužnice, optuženi je na dužnosti zapovjednika 6. čete PJP CJB Zvornik zapovjedao i nadzirao aktivnosti pripadnika čete koji su duž putne komunikacije, od Konjević Polja prema Cerskoj i Novoj Kasabi, zajedno sa drugim pripadnicima policije vršili zarobljavanje muškaraca Bošnjaka, koji su pokušavali u strahu za svoje živote pobjeći iz Zaštićene zone UN Srebrenica, zatim su neke od njih odvodili u kuću gdje je bila komanda čete, a neke od njih provodili prema stadionu u blizini Nove Kasabe, a oko 500 zarobljenika natovarili u kamione i autobuse, odakle su odvezeni u pravcu Zvornika i Bratunca.
Pripadnici navedene čete su neke zarobljenike u grupama provodili i zatvarali u neuvjetne prostorije magacina na raskrsnici u Konjević Polju, u kojima su držani bez hrane i vode, te tako omogućavali pripadnicima različitih jedinica VRS i policije da ih zlostavljaju i ubijaju, te je ubijeno više od 50 zarobljenih muškaraca Bošnjaka, a grupa od 16 zarobljenika je odvedena na lokalitet Kušlat i strijeljana, od kojih je samo jedan preživio strijeljanje.
Optuženi je kao zapovjednik PS Skelani, u srpnju 1995. godine naredio preuzimanje dvojice civila bošnjačke nacionalnosti iz PS Bajna Bašta R Srbija i njihovo zatvaranje u PS Skelani, koji su nakon toga nestali, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni i identificirani iz masovne grobnice Glogova, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH. Optuženi se tereti da je naredio pripadnicima PS Skelani uhićenje pet civila, bošnjačke nacionalnosti u selu Rulovci, koje su nakon uhićenja zatvorili i oko tri mjeseca držali u neuvjetnoj prodrumskoj prostoriji policijske stanice, pri čemu su vođeni na prisilne radove za potrebe jednog poduzeća, nakon čega su nestali i dalje se vode kao nestale osobe.
Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo Zločin protiv čovječnosti iz čl. 172. st.1. toč. h) Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv Radoslava Jankovića, rođenog 8. listopada 1949. godine u mjestu Donja Paležnica, općina Doboj, državljanina Republike Srbije.
Optuženi se tereti da je od 11. srpnja do 19. srpnja 1995. godine, u svojstvu obavještajnog časnika u Odjeljenju za obavještajno - sigurnosne poslove u Glavnom stožeru VRS-a, svojim djelima i propustima, pomogao i podržao počinjenje kaznenih djela i propusta, učinjenih radi djelomičnog istrebljenja bošnjačkog naroda sa područja Srebrenice.
Optuženi je kao svjesni pomagač sudinicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, kojeg su činile između ostalih i najviše strukture Glavnog stožera VRS, Bratunačke brigade, Zvorničke brigade, te razni drugi pojedinci i vojne i policijske jedinice, počinio kaznena djela i propuste, znajući da njegova djela i propusti čine dio širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva.
Tereti se da je svjesno pristupio pomaganju ovog poduhvata u srpnju 1995. godine, nakon što se smjestio u Stožer Bratunačke brigade, odakle je slao obavještajne informacije, te je sudjelovao na sastancima na kojim se odlučivalo o odvajanju muškaraca od njihovih obitelji i transportu žena i djece iz Zaštićene zone UN Srebrenica.
Prema navodima optužnice, optuženi Janković je u Potočarima, gdje se okupljalo bošnjačko stanovnišvo iz Srebrenice koje je tražilo zaštitu od strane UN-a posredovao kod komande Nizozemskog bataljuna u evakuaciji bošnjačkog stanovništva.
Optuženi je uspostavio kontakt sa komandom Nizozemskog bataljuna, tražeći da uđe u njihovu bazu, kako bi provjerio ima li među ženama i djecom vojnosposobnih muškaraca, ističući da će svi civili biti prebačeni u Kladanj, da će se za ranjenike sam pobrinuti i da se evakuacija mora vršiti jer nema dovoljno hrane, dok je sve vrijeme održavao direktnu vezu sa General stožerom, obavještavajući ih o evakuaciji i transportu civilnog stanovništva.
Optuženi se tereti da je grupi vojnih policajaca Bratunačke brigade izdao naredbu da civilno stanovništvo iz okoline Potočara sakupe i dovedu u bazu Nizozemskog bataljuna kako bi bilo transportirano, također je i organizirao pravljenje popisa žena, djece i muškaraca koji su se ukrcavali u kamione i autobuse, kako bi nakon što je transport civila iz Potočara bio završen, napravio završni izvještaj o transportu civila iz Potočara.
Također, optuženi Janković tereti se da je bio u pratnji tri autobusa, puna zarobljenika koji su odvedeni u Orahovac, gdje su muškarci, bošnjačke nacionalnosti privremeno zatvarani a za koje je znao da će biti ubijeni, kao i da je nadgledao evakuaciju više desetina ranjenika i lokalnog osoblja organizacije "Liječnici bez granica" iz Zaštićene zone UN-a Srebrenica, u namjeri da onemogući odlazak ranjenika i lokalnog osoblja, te je odvraćao pažnju međunarodne zajednice koja je vršila pritisak u vezi sa izdvojenim muškarcima, te je u bazi UN-a dao lažnu izjavu kojom je namjeravao legitimizirati prisilno uklanjanje bošnjačkog stanovništva koje se okupilo u Potočarima.
Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo genocid Kaznenog zakona BiH. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
