Sigurne kuće, prva vrata

Nasilje nad ženama - osnaživanje i podrška prvi koraci ka osamostaljenju

Suradnja s institucijama i podrška društvene zajednice - Napredak u rješavanju problema nasilja nad ženama
Vijesti / Flash | 01. 06. 2023. u 14:55 A. Zadro | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nasilje nad ženama je društveni problem o kojem kontinuirano moramo pričati, kako bi se žene osnažile i uz pomoć stručnih osoba pronašle svoj siguran put u društvu.

Sigurne kuće su upravo prva vrata koja se otvore ženama na putu u novi život, te su ozbiljan partner i neizostavna karika u sistemu djelovanja protiv nasilja u obitelji.

S Natašom Mujkanović, Koordinatoricom u Sigurnoj kući u Sarajevu razgovarali smo o ovom, nažalost prisutnom problemu, te putu osamostaljena žena žrtava nasilja.

Smanjuje se povratak nasilnicima

Žene se, po nekim ranije objavljenim podacima, često vraćaju nasilnicima, no Mujkanović kaže kako se polako taj broj smanjuje.

''Kada govorimo o povratku žena u obitelj moramo istaknuti da se polako smanjuje taj broj, jer žene u odnosu na same početke rada Sigurne kuće dobivaju veću podršku u smislu zapošljavanja i uključivanja u druge programe podrške. S druge strane po dolasku u Sigurnu kuću radi se na njihovom kontinuiranom osnaživanju i vraćanju samopouzdanja da mogu nastaviti život bez nasilja'', kazala je Mujkanović, dodajući kako najveći problem predstavlja ekonomska komponenta, koja pored toga uključuje i upis djece u vrtić, rješavanje stambenog pitanja, radno vrijeme koje ponekad stvara poteškoću ako nemaju podršku svoje obitelji, da u tom periodu neko skrbi o djeci.

''Mnoge žene ne nailaze na podršku svojih roditelja i to im dodatno otežava put ka osamostaljenju. Ako se, pak žena odluči vratiti suprugu onda je to u momentu kada je osvijestila što je nasilje i na koji način treba reagirati ako se nasilje ponovi. Nasilje u obitelji je veoma kompleksno i uopće, rad na detraumatizaciji kao posljedica nasilja proces je koji zahtijeva individualan pristup svakoj žrtvi, stoga je važnije stavljati fokus na rehabilitaciju i pružanje podrške programima koji se razvijaju unutar nevladinih organizacija s ciljem stvaranja okruženja, gdje će žrtve nasilja razvijati svoje potencijale, vratiti vjeru u sebe i nastaviti samostalno život sa svojom djecom. U posljednjom periodu bilježimo pozitivne primjere žena koje su se osamostalile, rade i skrbe o svojoj djeci'', pojasnila je Mujkanović.

Zaštitne mjere nasilnicima

Kada se govori o osnaživanju žena, porazna činjenica je da žene s djecom moraju odlaziti u sigurne kuće, dok muškarac ostaje u udobnosti obiteljskog doma, te biva gotovo nagrađen time, a Nataša Mujkanović komentirajući može li se naš sustav nekako izmijeniti, kaže kako iako imamo Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, trenutno je u proceduri donošenje novog izmijenjenog Zakona koji bi se trebao usvojiti, ukoliko se prije svega, pokaže odgovornost nadležnih da nasilje ne može biti stavljeno na marginu.

''Nevladine organizacije uključujući Fondaciju lokalne demokracije sudjelovale su u kreiranju novog Zakona kroz djelovanje Sigurne mreže koja uključuje sve nevladine organizacije koje se bave problematikom nasilja nad ženama. Zakonom je predviđeno izricanje zaštitnih mjera kako bi se, prije svega, zaštitila žrtva nasilja od ponovljenog nasilja i jedna od mjera koja se može izreći je mjera udaljenja iz stana. Ali u praksi ona se rijetko izriče. Međutim i same žrtve nasilja donesu odluku da žele biti smještene u Sigurnu kuću kako bi se zaštitile od nasilnika s jedne strane, a s druge strane da dobiju psihološku podršku i da rade na svom osnaživanju i jačanju samopouzdanja. Ako žrtva nasilja ne prođe kroz neki program podrške stvara se pogodno tlo za ponavljanjem nasilja. Ali onog momenta kada žrtva smogne hrabrosti i prizna da ima problem i terapijski rad pokazuje pozitivne rezultate'', rekla je.

Financijsko osamostaljenje

Financije su problem s kojim se susreću žrtve nasilja u svom putu ka osamostaljenju, jer kaže Mujkanović, to im otežava da se oslobode nasilnika, ali nezanemariv je i problema straha, te izloženost psiho-fizičkom nasilju koje ih blokira, izolira od svakodnevnog života i kontakata s drugim ljudima, obitelji...

''Nasilnici manipuliraju i prijete žrtvama da će im oduzeti djecu jer nemaju svoju imovinu i nisu zaposlene. Onog momenta kada žrtve osvijeste svoj položaj i shvate da nisu krive za počinjeno nasilje dolazi do promjene. Imamo i žrtve nasilja koje su obrazovane, imaju siguran posao i izložene su nasilju, tako da pored financijske sigurnosti potrebna im je, prije svega, psihološka podrška'', pojasnila je.

Ekonomsko osnaživanje žena je prepoznato kao način izlaska iz nasilnog okruženja, istaknula je koordinatorica Sigurne kuće, dodajući kako je ono uvršteno kao program i u radu njihove organizacije.

''U suradnji s drugim organizacijama i institucijama, žrtvama nasilja se pružaju mogućnosti za pokretanje i razvijanje vlastitog posla, a nude se i mogućnosti prekvalifikacije. Fondacija lokalne demokracije godinama unazad provodi projekte ekonomskog osnaživanja žena žrtava nasilja, ali i žena na socijalnoj margini, žrtava rata i samohranih majki. U našem Centru za žene kontinuirano se radi na posredovanju u zapošljavanju korisnica usluga Centra, te bivših i trenutnih korisnica Sigurne kuće. Svakodnevno se prate oglasi za posao, na portalima (Moj posao.ba, JU Zavod za zapošljavanje KS, tražim nudim posao...). U proteklom periodu zaposleno je više od 90 korisnica usluga Centra za žene, bivših i trenutnih korisnica Sigurne kuće. Navedene korisnice su zaposlene na poslovima održavanja čistoće i čišćenja, trgovkinja, pomoćnih kuharica, pomoćnih radnica.... U Centru za žene provodimo i edukacije koje će korisnice osposobiti za pisanje i razvoj vlastitog biznis plana, odnosno koje će im osigurati resurse za osnivanje i pokretanje poduzetničke ideje u skladu s osobnim mogućnostima. Tako smo u proteklom periodu kroz projekte ekonomskog osnaživanja podržali poduzetničke ideje naših korisnica i to: uzgoj i proizvodnja povrća u plasteniku, uzgoj stoke (ovce), usluge dubinskog čišćenja namještaja i tepiha, usluge profesionalnog šivanja odjevnih predmeta, usluge izrade tradicionalnih kućnih papuča, usluge manikure i pedikure i dr.'', rekla je Mujkanović.

Psiho-socijalni tretman

Sigurna kuća je ozbiljan partner i neizostavna karika u sistemu djelovanja protiv nasilja u obitelji u Kantonu Sarajevu, ističe koordinatorica ove Sigurne kuće.

''Prije 23 godine Sigurna kuća otvorila je svoja vrata žrtvama nasilja, krenulo se s jasno postavljenim smjernicama, te definiranjem programa koji su se godinama razvijali u odnosu na potrebe naših korisnica. Žrtve nasilja uključuju se u cjelokupni psiho-socijalni tretman, ako žene rade one nastavljaju raditi iako su u Sigurnoj kući, a one koje nisu radile i kojima to nije bilo dozvoljeno pomaže im se da pronađu posao kroz naše programe ekonomskog osnaživanja'', rekla je Mujkanović, dodajući kako većina korisnica Sigurne kuće kroz individualne razgovore i terapijski rad sa psihoterapeutkinjom otvara se postepeno, dok pojedine osjećaju olakšanje kada odmah počnu govoriti o nasilju kojem su bile izložene, a naš pristup baziran je na diskreciji, slušanju i razumijevanju onoga što nam se govori.

''I nakon napuštanja Sigurne kuće one nam se javljaju ukoliko im je potreban određen savjet ili samo da podijele s nama pozitivne emocije u odnosu na trenutnu situaciju u kojoj se nalaze'', kaže Mujkanović.

Podrška sustava?

No ima li Sigurna kuća tom smislu podršku institucija sustava, radi li se išta na uključivanju vlasti u taj problem i općenito koliko je društvena zajednica spremna da prioritet pri zapošljavanju pruži upravo tim kategorijama?

''U Kantonu Sarajevo smo se od samog početka djelovanja otvorili prema institucijama kako bi nasilje kao problem, a prvenstveno žrtve nasilja, bilo prepoznato. Bilježimo pozitivnu suradnju sa institucijama u Kantonu Sarajevo, ali radimo i dalje na unaprjeđenju. Važno je da nas konsultiraju i prepoznaju stvarne probleme sa kojima se žrtve nasilje susreću, a nailazimo i na pojedince u raznim državnim institucijama koji se uključuju u rješavanje statusnih pitanja naših korisnica'', kaže Mujkanović, dodajući da je samo kroz multidisciplinarni pristup moguće dobiti i pozitivne rezultate.

''Čak i u privatnom sektoru nailazimo na razumijevanje da se žrtvama nasilja napravi prostor da rade u vremenskom okviru koji im odgovara. Bilo je i slučajeva kada su poslodavci bili u strahu da će nasilnici dolaziti svojim suprugama na posao. U svakom slučaju ne trebaju nas takvi primjeri obeshrabriti da se žrtvama nasilja pomogne i da ih mi sa druge strane ohrabrimo da uvijek postoji neko kome se mogu obratiti za pomoć i podršku'', kaže Mujkanović.

SOS Crvena linija

Podsjetimo, ranije su za portal Bljesak.info iz Fondacije lokalne demokracije pri kojoj djeluje SOS crvena linija, odnosno telefon za žrtve nasilja, kazali kako je broj poziva u 2022. godini u odnosu na period prije pandemije je povećan za 340%.

Od 2004. godine otvorena je 24-satna SOS Crvena linija, telefon koji svim građankama, prvenstveno Kantona Sarajevo, ali i šire, omogućava da prijave bilo koju vrstu nasilja, te da dobiju adekvatne informacije na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za daljnu pomoć. - Pročitajte više na: 

1265 - SOS telefon za područje Federacije

Fondacija lokalne demokracije je 2008. godine, s još pet organizacija, potpisala memorandum o suradnji s Gender centrom FBiH o uspostavljanju jedinstvenog SOS telefona 1265 za područje Federacije. Fondacija lokalne demokracije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u obitelji, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona. 

Kopirati
Drag cursor here to close