Radovan Karadžić danas puni 80 godina. Rođendan dočekuje iza rešetaka, služeći doživotnu kaznu u zatvoru u Velikoj Britaniji. Na prostoru bivše Jugoslavije njegovo ime i dalje izaziva duboke podjele, od mitskog vođe do ratnog zločinca. Međunarodna pravda o njemu nema dilema: Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Karadžić je rođen 1945. u Crnoj Gori, ali je politički i profesionalno stasao u Sarajevu, gdje je radio kao psihijatar. Krajem 1980-ih ulazi u politiku i 1990. postaje predsjednik Srpske demokratske stranke.
U travnju 1992., kada BiH proglašava neovisnost, Karadžić preuzima političko vodstvo bosanskih Srba. Proglašava stvaranje Republike Srpske i ubrzo postaje njezin predsjednik. Iduće tri i pol godine obilježit će najteži zločini počinjeni u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Najveći zločin za koji je Karadžić osuđen dogodio se u srpnju 1995. u Srebrenici. Nakon što su srpske snage zauzele enklavu pod zaštitom UN-a, više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je ubijeno, a tijela zakopana u masovne grobnice. Međunarodni sud pravde i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju složili su se kako se radi o genocidu.
Karadžić je također osuđen za teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva tijekom gotovo četverogodišnje opsade grada, u kojoj je ubijeno više od 11.000 ljudi, uključujući djecu. Sud je zaključio da je vojska Republike Srpske, pod njegovom političkom kontrolom, ciljano gađala civile granatama i snajperima.
Nakon rata, Karadžić se 1996. povlači iz javnosti. Iako je optužnica Međunarodnog kaznenog suda podignuta već 1995., godinama izbjegava uhićenje. Više od dvanaest godina živi u ilegali, prvo u BiH, a zatim u Srbiji, gdje preuzima identitet Dragana Dabića, samozvanog iscjelitelja i stručnjaka za alternativnu medicinu.
Pod tim imenom objavljuje tekstove, drži predavanja, pa čak nastupa u medijima. Uhićen je u srpnju 2008. godine u Beogradu, u autobusu javnog prijevoza, desetljeće nakon što je gotovo nestao s lica zemlje.
Suđenje Karadžiću započelo je 2009. u Haagu. Karadžić se odlučio braniti sam. Tijekom postupka redovito je negirao svoju odgovornost, ali dokazni materijal bio je obiman. Presuda je donesena 2016. i to 40 godina zatvora. Žalbeno vijeće 2019. godine kaznu je preinačilo u doživotni zatvor, potvrdivši njegovu odgovornost za genocid, opsadu Sarajeva i niz drugih zločina.
Danas Karadžić kaznu izdržava u zatvoru visoke sigurnosti na britanskom otoku Wight. Povremeno se javlja preko odvjetnika i podnosi žalbe, traži pristup računalima, bolju medicinsku skrb i više komunikacije s obitelji. Nedavno je tužio Veliku Britaniju jer mu nisu dozvolili da laptop drži u ćeliji.
