Pola godine nakon napada na Policijsku postaju u Bosanskoj Krupi, koji je okarakteriziran kao teroristički, istraga u ovom predmetu još uvijek nije završena, potvrđeno je za Detektor. Pet osoba koje su uhićene tijekom istrage o ovom napadu i dalje su pod mjerama zabrane, ali nisu suočene s nikakvim optužbama, a javnost još uvijek nema konkretne informacije o statusu istrage.
Napad koji se dogodio 24. listopada 2024. godine, u kojem je maloljetna osoba hladnim oružjem usmrtila jednog, a teško ranila drugog policijskog službenika u Bosanskoj Krupi, izazvao je niz reakcija u javnosti i otvorio pitanja među stručnjacima o mogućim propustima u prevenciji nasilnog ekstremizma. Pola godine nakon napada, Državno tužiteljstvo koje provodi istragu, osim što je sudjelovalo na ročištima radi produljenja pritvora i mjera zabrane, nije javnost izvijestilo o detaljima istrage niti je podignulo konkretne optužnice.
''Predmet je u radu. Kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti informirana'', kratko su poručili iz Tužiteljstva BiH za Detektor.
Rusmir Karkin, branitelj pet osoba osumnjičenih u ovom predmetu, navodi kako još uvijek čekaju tužiteljsku odluku o istrazi te da se njegovi klijenti i dalje nalaze pod mjerama zabrane, sukladno odluci Suda BiH.
''Oni imaju obvezu tjednog javljanja Policijskoj upravi Bosanska Krupa, zabranu napuštanja Bosanske Krupe te zabranu kontaktiranja s jednom osobom'', pojasnio je Karkin.
Prema njegovim riječima, problematično je što istraga traje jako dugo te da su njegovi branjenici izloženi javnoj osudi bez konkretne odluke. Dodaje i da je postupajući tužitelj nedavno podnio ostavku.
Iz Državnog suda pojašnjavaju da su posljednjim rješenjem utvrdili da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjera zabrane putovanja, kontakta s određenim osobama, dok je ublažena mjera obveznog javljanja policiji. Pet uhićenih i dalje imaju status osumnjičenih jer istraga još traje, pojašnjeno je iz Suda.
Ovih pet osoba uhićeno je u akciji državnih policijskih agencija nekoliko dana nakon napada, pri čemu su trojici 29. listopada izrečene mjere kućnog pritvora, a dvjema osobama zabrana napuštanja teritorija općine Bosanska Krupa. Obrana je tada podržala prijedlog Tužiteljstva za izricanje tih mjera i obećala da će se osumnjičeni pridržavati izrečenih zabrana.
Senad Dupovac, odvjetnik koji je branio brojne optužene u predmetima vezanim uz terorizam, osobito u vezi sa sudjelovanjem na stranim ratištima u Siriji i Iraku, pojašnjava da su većina istraga zatvorene za javnost, ali da je ključni problem neučinkovitost Tužiteljstva koje iza netransparentnosti može prikriti i nedostatak angažmana.
''Koliko su te istrage učinkovite i koliko donose rezultate, vidi se na kraju po broju podignutih optužnica. Možda se upravo tom 'diskretnošću' prikriva i njihova neažurnost'', dodaje Dupovac.
Za njega je također problematična i sama kvalifikacija ''teroristički napad'' za događaj u Bosanskoj Krupi jer smatra da je riječ o pojedinačnom aktu jednog tinejdžera te da nema elemenata terorizma.
''Smatram da se od početka krenulo pogrešno – taj se događaj proglasio terorističkim, iako se radilo o pojedinačnom činu nezrelog mladića. Vidite da se slični događaji u Zapadnoj Europi ne nazivaju terorističkim aktima, već se koristi drugačija terminologija'', pojasnio je i dodao kako slični slučajevi u susjednoj Srbiji, s više žrtava, nisu bili okarakterizirani kao teroristički napadi.
Osim istrage Državnog tužiteljstva o pet osumnjičenih, Tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona provelo je istragu o samom ubojstvu i ranjavanju policijskih službenika. Njihova je istraga dovela do odluke Općinskog suda u Bosanskoj Krupi o smještanju maloljetnog počinitelja u ustanovu.
Iz Općinskog suda za Detektor su potvrdili da su prihvatili prijedlog Kantonalnog tužiteljstva i u siječnju ove godine donijeli rješenje o smještaju maloljetnika u odgojno-popravni dom.
Dodali su da je riječ o specifičnom slučaju koji uključuje maloljetnu osobu, zbog čega ih zakonska ograničenja sprječavaju u davanju dodatnih informacija.
Slično su naveli i iz Kantonalnog tužiteljstva, uz dostavljanje izvještaja sa službene stranice Tužiteljstva, u kojima su javno dostupni podaci istrage i sve donesene tužiteljske odluke. Time su, unatoč specifičnostima slučaja koji uključuje maloljetnika, predstavnici Tužiteljstva održavali načela transparentnosti.
''Ova institucija je kontinuirano i pravodobno obavještavala javnost, pritom poštujući nesporan interes javnosti i sva prava koja proizlaze iz Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku Federacije BiH'', dodaju iz Tužiteljstva USK-a.
Detektor je ranije ove godine analizirao koliko je nepravodobno i netransparentno djelovanje sustava prevencije terorizma doprinijelo tome da maloljetni počinitelj ovog kaznenog djela nije na vrijeme prepoznat. Stručnjaci su istaknuli kronični nedostatak kadra i sredstava te tromost u otklanjanju slabosti kao ključne razloge zbog kojih sustav nije na vrijeme reagirao.
Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i studije sigurnosti Sveučilišta u Sarajevu, ističe kako, unatoč zanimljivosti slučaja, neinformiranje javnosti o svim detaljima istrage predstavlja uobičajenu proceduru kojom se štite najvažniji elementi za prevenciju sličnih pojava u budućnosti.
''Zbog osjetljivosti slučaja – maloljetnik, potencijalna radikalizacija, politikanstvo s islamofobnim motivima koje se pojavilo od strane političkih aktera iz entiteta RS – to je postala standardna procedura čak i u najsnažnijim sigurnosno-obavještajnim sustavima na Zapadu'', pojašnjava Ahić.
Smatra da su sigurnosne službe pokazale visoku razinu pripravnosti te da će iz ove situacije izaći spremnije za borbu protiv svakog oblika radikalizma i ekstremizma koji može voditi u terorizam. Vjeruje da će se rasvjetljavanjem slučaja u Bosanskoj Krupi stručnjacima iz sigurnosnog, pravosudnog i socijalnog sustava jasno pokazati koje je mjere potrebno hitno uvesti kako bi se rizik od sličnih slučajeva sveo na minimum.
''Uvjeren sam da će sinergija svih nadležnih unutar sustava to omogućiti. Takav pristup je jedini lijek za društvo koje je 'oboljelo'. Nažalost, i naše bh. društvo je takvo, ali ga bezuvjetno moramo mijenjati'', zaključuje Ahić.
