Provedba zakona o zabrani negiranja genocida, suzbijanje govora mržnje na internetu i uspostava državnog tima za odgovor na računalne incidente samo su neke od preporuka koje je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) pripremila za relevantne institucije s ciljem unapređenja digitalnih prava u Bosni i Hercegovini.
U praćenje i mapiranje kršenja ljudskih prava i sloboda u digitalnom prostoru, prema riječima Aide Mahmutović, regionalne menadžerice projekta "Izvještavanje o digitalnim pravima i slobodama", BIRN je uključio više od 15 monitora i urednika diljem regije i Turske.
"Samo tijekom protekle godine, od rujna 2023. do kolovoza 2024., mapirali smo više od 1400 značajnih slučajeva kršenja ljudskih prava i sloboda na internetu," kazala je Mahmutović, dodajući da je stvarni broj slučajeva veći, ali je, u skladu s metodologijom, izdvojeno 1400 slučajeva.
Uz to, novinari BIRN-a BiH svakodnevno izvještavaju o najvažnijim trendovima kršenja digitalnih prava kroz analize, istraživanja i godišnje izvješće. Na temelju tog rada, kao rezultat projekta za unapređenje okvira zaštite ljudskih prava uz podršku Europske unije, BIRN BiH je izradio Preporuke za unapređenje digitalnih prava u BiH, koje je predstavio autor Mirza Halilčević. Pozvao je sudionike okruglog stola, među kojima su bili predstavnici institucija i nevladinih organizacija, da doprinesu svojim prijedlozima.
Novinarka Aida Trepanić Hebib, koja već tri godine prati slučajeve kršenja prava u digitalnom prostoru BiH, istaknula je da su u regionalnom izvješću najčešći slučajevi bili prijeteći sadržaji i ugrožavanje sigurnosti, dok se gotovo četvrtina prijavljenih slučajeva odnosila na govor mržnje.
"Od 200 mapiranih slučajeva u BiH, oko 50 ih se odnosi na govor mržnje, posebno na etničku mržnju te na govor mržnje usmjeren prema ženama i manjinama. Najviše slučajeva zabilježeno je protiv LGBT zajednice," kazala je Trepanić Hebib.
Jedna od preporuka odnosi se na Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) – s ciljem osiguravanja kapaciteta tužiteljstava za provedbu Kaznenog zakona BiH, koji zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Osim učinkovitijeg procesuiranja, preporučuje se i kreiranje narativa koji bi smanjili relativizaciju zločina.
Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH, podsjetila je na istraživanje iz 2023. godine, prema kojem su tužitelji odbacili 27 prijava za negiranje genocida i veličanje zločinaca.
"Mnogi su se odnosili na negiranje genocida u online prostoru, najčešće na društvenim mrežama. Ono što je bilo zajedničko svim odlukama tužiteljstva jest činjenica da nije bilo moguće identificirati počinitelje," kazala je Brkanić, dodajući da su se slični slučajevi učestalo pojavljivali tijekom rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici pred Općom skupštinom UN-a.
Novinar Enes Hodžić istaknuo je važnost osnivanja državnog CERT-a, tima za odgovor na računalne incidente.
"Vijeće ministara BiH trebalo bi usvojiti državnu strategiju koju bi izradilo Ministarstvo sigurnosti BiH, u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom," rekao je Hodžić, naglašavajući da se tek s donošenjem strategije i uspostavom CERT-a može govoriti o stvarnoj cyber sigurnosti u BiH.
Hodžić je također naglasio da Kazneni zakon BiH kriminalizira određene cyber aktivnosti te da je zemlja potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma koji se bave cyber kriminalom. Međutim, postojeći zakoni ne pokrivaju jasno sve vrste cyber prijetnji i ne sadrže precizne odredbe o nadležnosti i odgovornosti za cyber sigurnost.
"U složenom ustavnom ustroju BiH, to predstavlja veliki izazov, a institucije često ne odgovaraju adekvatno na prijetnje iz cyber prostora," zaključio je Hodžić.
Preporuke naglašavaju da BiH mora provesti sustavne reforme kako bi osigurala sigurniji digitalni prostor. Ključni problemi uključuju zastarjele zakone, poput Zakona o elektroničkom pravnom i poslovnom prometu i Zakona o komunikacijama, koji se sporo usklađuju s međunarodnim standardima zbog političkih blokada i nedostatka političke volje.
Za uspješnu zaštitu digitalnih prava u BiH potrebno je ne samo usvojiti nove zakone, već i osigurati njihovu dosljednu provedbu i sankcije za kršenje, piše detektor.ba.
