Zabrinutost

Europa s ''non papera'' fokus prebacila na Izborni zakon

Fokus je sada s “non paper” prebačen i na Izborni zakon i reforme koje traži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Oglasila se i Vlada Njemačke – protiv su “legitimnog političkog predstavljanja” u BiH.
Vijesti / BiH-EU | 07. 05. 2021. u 08:32 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šest europskih parlamentaraca u pismu koje su poslali predsjedniku i europskom komesaru za proširenje navode zabrinutost za sve češće tendencije podjele u Bosni i Hercegovini. Fokus je sada s “non paper” prebačen i na Izborni zakon i reforme koje traži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Oglasila se i Vlada Njemačke – protiv su “legitimnog političkog predstavljanja” u BiH.

Drži li Europska unija HDZ-ovu stranu u pregovorima o reformi Izbornog zakona? To se u pismu adresiranom na Josepa Borrella i Olivera Varhelyija pita šestoro EU parlamentaraca. Strahuju da se, sadašnjim odnosom prema Bosni i Hercegovini, favorizira suradnja s rukovodstvom samo dvije stranke.

“Mediji su izvještavali da je do sada fokus Europske unije bio na reformama izbornog zakona u smislu problema koji se odnose na predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, te odlukama Ustavnog suda BiH. Prema našem mišljenju, takav pravac nije u skladu s preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije”, navodi se u pismu.

Nedugo nakon pisma, objavljen je i odgovor Vlade Njemačke na poslaničko pitanje u Bundestagu o ulozi Sjedinjenih Država i Europske unije u reformi izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

“Njemačka vlada smatra kako bi princip ‘legitimnog političkog predstavljanja’, koji se spominje u kontekstu izborne reforme, mogao dodatno produbiti podjelu u BiH i zakomplicirati implementaciju relevantnih sudskih presuda”, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.

Šef Delegacije Europske unije u BiH, Johann Sattler, za BHT1 poručuje da EU nema isključiv pristup u ovim pregovorima, što bi na vidjelo trebalo izaći već idući tjedan na sastanaku Interresorne radne skupine za izmjene Izbornog zakona.

“Ona bi trebalo omogućiti angažman aktera, predstavnika Središnjeg izbornog povjerenstva, što je izuzetno važno, omogućit će sudjelovanje eksperata i s naše strane, Europske komisije, OSCE-a, Amerikanaca, Venecijanske komisije. Mi ćemo sa svoje strane podržavati ovaj proces. I da, slažem se, ne mogu to biti samo politički subjekti i predstavnici vladajuće koalicije već zaista svi politički akteri u zakonodavnim tijelima plus civilno društvo”, kazao je Sattler.

Važno je da se Vlada Njemačke jasno pozicionirala i dala stav o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, smatra analitičar Bodo Weber.

“Ja bih čak i rekao da je to pismo svojevrsna prekretnica. U tom pismu njemačka vlada je učinila ono što pregovarači Europske unije i Sjedinjenih Država u pregovorima o reformi Izbornog zakona još od pregovora o mostarskom ‘dealu’ nisu učinili”, govori Weber.

Na domaćem terenu tvrde da treba biti oprezan. Poznat je, kažu, dosadašnji stav Europske unije, ali i njihov “deklarativan” pristup problemima Bosne i Hercegovine.

“Što se tiče europarlamentaraca, mislim da ih je moglo biti više, ta zabrinutost je više, onako, ja bih rekao protokolarna, ritualna, a mi, ako već dovoljno nismo zabrinuti, mislim da i nemamo razloga da budemo zabrinuti više”, objašnjava Željko Bajić, novinar BH Radija 1

“Da su europske institucije davno zauzele stav kako i na koji način treba urediti Bosnu i Hercegovinu, a takav stav svakako podrazumijeva legitimno političko predstavljanje što je, naravno, jedno od temeljnih načela uređenja podijeljenih država i društava”, kazao je Danijel Vidović, politikolog.

Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, najavio je intenzivnije pregovore sa Strankom demokratske akcije (SDA) o izmjenama Izbornog zakona, a, tradicionalno optimističan, očekuje da dokument bude spreman do kraja lipnja.

Izmjene izbornog zakonodavstva jedan su od 14 prioriteta za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, posebno u kontekstu provođenja presude Europskog suda za ljudska prava “Sejdić i Finci”, prenosi BHRT.

Kopirati
Drag cursor here to close