Pripreme

Spremna radna skupina za izmjene izbornog zakona

Predstavnici Vijeća ministara BiH s predstavnicima obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sudjelovat će u radu ove radne skupine…
Vijesti / Politika | 04. 05. 2021. u 09:33 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vijeće ministara Bosne i Hercegovine konačno je otkočilo proces izborne reforme u zemlji koju mjesecima pokušavaju blokirati bošnjačke političke stranke protiveći se bilo kakvom iskoraku koji bi poremetio planove o ostvarenju potpune dominacije na sljedećim izborima'', objavio je Večernji list.

Novine navode kako je na izvanrednoj telefonskoj sjednici potkraj prošloga tjedna donesena odluka o imenovanju predstavnika Vijeća ministara BiH u Međuresornu radnu skupinu za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.

Članovi

Večernji list navodi kako su za članove te radne skupine imenovani predstavnici triju naroda, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda, zatim ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac te zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović.

Predstavnici Vijeća ministara BiH s predstavnicima obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sudjelovat će u radu ove radne skupine, objasnili su iz Vijeća ministara.

U ovome povjerenstvu ranije su imenovani članovi među izaslanicima iz Doma naroda državnog Parlamenta. Za članove iz tog doma imenovani su Sredoje Nović iz Kluba srpskog naroda, Bariša Čolak iz Kluba hrvatskog naroda i Munib Jusufović iz Kluba bošnjačkog naroda. Identično je postupio i Zastupnički dom Parlamenta BiH, koji je imenovao osam članova.

U tome tijelu imenovani su Borjana Krišto iz Kluba zastupnika HDZ BiH - HNS, zatim Alma Čolo iz Kluba SDA, Dženan Đonlagić iz Kluba zastupnika Demokratske fronte, Damir Arnaut iz Kluba zastupnika Naša stranka - Nezavisni blok, zatim Nenad Stevandić iz Kluba zastupnika Srpski klub. Branislav Borenović imenovan je uime Kluba zastupnika SDS - PDP - DNS, Saša Magazinovića iz Kluba zastupnika SDP-a BiH i Snježana Novaković-Bursać iz Kluba zastupnika SNSD-a.

Dva kolosijeka

Međuresorna radna skupina imat će, dakle, ukupno 14 članova, a u njoj se neće naći, kako su to najavljivali iz vodstva Središnjeg izbornog povjerenstva, njihov predstavnik.

SIP će se u procesu pregovora konzultirati “po potrebi”, jednako kao i predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice, ali i drugih. Kako se precizira odlukom o osnivanju, “zadatak Međuresorne radne skupine je pripremiti izmjenu izbornog zakonodavstva BiH te ga posredstvom ovlaštenog predlagača uputiti domovima u parlamentarnu proceduru.

Ove izmjene odvijat će se usporedno na najmanje dvama kolosijecima. Jedna će biti unutar ovoga povjerenstva koje, sudeći po sudionicima, vrlo teško može postići većinski konsenzus oko ustavne reforme koja bi zadovoljila postavljene uvjete, a to je provedba presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić” te svih presuda koje je donio Sud za ljudska prava u Strasbourgu, kako bi se otklonile sve diskriminacije prema biračima u Bosni i Hercegovini.

''Ponajprije se to odnosi na svojevrsne promotore probošnjačkog koncepta dominacije koji se posve poklapa sa sustavom “jedan birač - jedan glas”, odnosno većinske demokracije. Ponajprije na takav način razmišljaju iz svih probošnjačkih i stranaka koje se deklariraju kao prograđanske, a u biti imaju identičan cilj'', navodi Večernji list.

Nastavak pregovora

Nasuprot njima su vodeći predstavnici hrvatskih i srpskih stranaka, koje vide posve drukčije put rješenja, a to je omogućavanje predstavnicima manjina da se mogu kandidirati i biti birani na vodeće pozicije u državi, kao i predstavnicima konstitutivnih naroda, neovisno o tome iz kojega se entiteta kandidiraju.

Novine pišu kako će se usporedno s radom ovoga povjerenstva, nastavit razgovori čelnika vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka pod pokroviteljstvom administracije SAD-a i Europske unije u BiH.

''U najvećoj će mjeri upravo ti razgovori, a sljedeći su najavljeni u formatu dvodnevne ili trodnevne konferencije, pokazati postoji li mogućnost dogovora i na taj način potpunog relaksiranja odnosa uoči izbora 2022. godine. Ili nam pak slijedi potpuna destabilizacija'', piše Večernjak.

Kopirati
Drag cursor here to close