Nešić, Hurtić i Sattler o važni temama - BiH je spremna, ali treba para

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministri sigurnosti Nenad Nešić i za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić sastali su se danas sa šefom Delegacije Europske unije (EU) u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johannom Sattlerom s kojim su razgovarali o planu tranzicije odgovornosti upravljanja migracijama na bh. vlasti, ali i o pitanjima vezanim za europski integracijski proces Bosne i Hercegovine.

Proces tranzicije u spomenutom segmentu podrazumijeva postepeni prijenos odgovornosti upravljanja privremenim prihvatnim centrima i pomoći migrantima tražiteljima azila i izbjeglicama uz podršku EU, kao i jačanje kapaciteta vlasti u BiH za odgovor na migracijska kretanja.

BiH spremna, ali treba pomoć EU

Ministar Nešić je nakon sastanka kazao kako BiH poštuje vlastite obaveze i da je dio kolektivne sigurnosti EU, te da policijske agencije iz BiH surađuju s policijskim agencijama iz regiona i EU.

''Rekli smo Sattleru da je BiH spremna da pristupi procesu tranzicije, da preuzme obveze od međunarodnih organizacija, ali da je potrebno da oni i dalje budu prisutni i da nam pomognu, prije svega, po pitanju financija. Također smo ga upoznali da migrantska kriza nije problem BiH nego cijele EU, odnosno da je na neki način BiH kolateralna šteta migrantske krize, jer nama migranti dolaze iz EU i žele u EU'', izjavio je Nešić.

Naglasio je kako je na sastanku istaknuto da BiH želi da bude dio europske sigurnosti i da pokaže da je na europskom putu.

''Ne želimo čekati''

''S ministrom Hurtićem sam iznio uvjerenje i opredjeljenje Vijeća ministara BiH da naš cilj jeste članstvo u EU i drago nam je što shvaćaju da je naše strpljenje po pitanju našeg puta u EU pri kraju. Mi više ne želimo da čekamo, želimo da budemo punopravna članica EU. Smatram da to zaslužujemo i da smo dovoljno razvijeni kao društvo i nadam se da će i naši partneri u EU to shvatiti'', naglasio je Nešić.

U kontekstu upravljanja migracijama, Nešić je kazao kako mu je kao ministru najbitnija sigurnost građana BiH, podsjećajući kako BiH poštuje sve međunarodne sporazume, uključujući i one o readmisiji migranata.

''Sve ću uraditi da se naši građani, bez obzira na kojem se dijelu teritorije nalaze, osjećaju sigurno'', kazao je ministar sigurnosti BiH, navodeći kako će biti pružena pomoć svim policijskim agencijama da kretanje migranata drže pod kontrolom.

Referirajući se na teme sastanka, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kazao je kako je neophodno osigurati sredstva za humanitarnu pomoć migrantima koji dolaze u BiH, kao i uopće za rješavanje svih drugih pitanja koja se tiču migrantske krize.

Migranti dolaze raditi u BiH

Ukazao je na problem o kojem se malo govori, pojašnjavajući kako se to tiče legalnih migranata koji dolaze u BiH radi zaposlenja i njihovih poslodavaca.

''Mi trenutno bilježimo oko 4.000 dozvola da nam dolaze ljudi iz inozemstva da rade. Oni ovdje budu kratko, rade kod poslodavaca jedno vrijeme i onda preko rijeke Save ili GP Izačić pobjegnu u EU'', precizirao je Hurtić, navodeći kako to onda predstavlja problem za bh. poslodavce koji se optužuju za navodno 'krijumčarenje ljudima'.

Hurtić u tom kontekstu navodi kako bh. poslodavci poštuju zakone BiH te da, bez vlastite krivice, bivaju neopravdano optuživani.

Naglasio je kako BiH u tom pogledu mora potpisati određene sporazume sa svim državama koje dovode ljude da rade u BiH, kako bi se zaštitili nekom garancijom ili na neki drugi način i kako ti ljudi ne bi mogli iz BiH odlaziti u EU, odnosno kako bi se nakon završetka posla u BiH vratili u matične zemlje.

Zadovoljstvo u iskoracima

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler izrazio je zadovoljstvo iskoracima koji su u suradnji s vlastima u BiH i međunarodnim partnerima, prije svih, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) ostvareni kada se radi o upravljanju migracijama.

Iskazanu ocjenu potkrijepio je činjenicama koje se tiču prihvatnih centara za migrante u BiH, a koji su u međuvremenu opremljeni u skladu s najvišim standardima, te koji nude usluge zdravstvene zaštite i psihosocijalne pomoći te druge usluge.

''Zaista možemo biti ponosni, to su kapaciteti kojima upravlja Služba za poslove sa strancima kao dio Ministarstva sigurnosti BiH, naravno, uz pomoć IOM-a'', kazao je Sattler, uz opasku kako upravljanje migracijama nije goruća tema samo u BiH, nego itekako, tema koja se tiče i EU i, generalno, jedna globalna zadaća.

Podsjetio je kako je to pitanje u prošlotjednom obraćanju o stanju Unije naglasila i predsjednica Europske komsije (EK) Ursula von der Leyen, zalažući se za osiguranje humanitarnih principa u segmentu upravljanja migracijama, kao i preuzetih međunarodnih obaveza na tom planu, uključujući i različite sigurnosne aspekte cijelog tog procesa.

Veleposlanik Sattler se, istovremeno, osvrnuo na europski put BiH i proces proširenja sa zemljama-partnerima iz regiona zapadnog Balkana, ocijenivši kako u tom pogledu svjedočimo svojevrsnom napretku, a „što je jednim dijelom rezultat i geopolitičkih prilika, novih okolnosti i jednog novog zamaha“.

Mogućnost otvaranja pregovora

Naveo je kako je BiH krajem prošle godine dobila kandidatski status, a da je već sada aktualna mogućnost otvaranja pristupnih pregovora.

Sattler je iskoristio priliku i najavio da će zemlje regiona tijekom ove godine posjetiti predsjednica EK Ursula von der Leyen, što će, među ostalim, biti i prilika da se predstavi novi paket financijskih sredstava čime se potvrđuje da EU određene procese prati konkretnim koracima i radnjama.

''Naravno očekujemo i od domaćih partnera, prije svega Vijeća ministara BiH da realiziraju svoj dio zadaće, uključujući 14 ključnih prioriteta'', poručio je Sattler.

Ocijenio je kako se radi o povjesnoj šansi za izabrane dužnosnike BiH, podsjećajući da su u proteklom periodu napravljeni određenih iskoraci koji se tiču usvajanja potrebnih zakona.

Sattler je, istovremeno, pozvao predstavnike vlasti u BiH da nastave putem europskih integracija i pokažu koliko su ozbiljni u svojim namjerama, navodeći kako je preostalo još propisa koje treba usvojiti.

To su, kako je kazao, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima, te još jedan propis koji se tiče sigurnosti granica, kao i kompletiranje procesa pregovora s FRONTEX-om.