Studija

Zašto starimo i svjetlo na jednoj od tajni raka 

Studija, objavljena u časopisu Nature, pokazala je da miševi imaju kroz gotovo 800 mutacija godišnje tijekom svog kratkog života, koji traje nešto manje od četiri godine.
Sci-Tech / Znanost | 15. 04. 2022. u 14:42 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Koliko dugo životinje žive povezano je s brzinom mutacije njihova genskog koda, pokazuje studija koju je prenio BBC.

Znanstvenici su otkrili da sisavci - od tigrova do ljudi - imaju otprilike isti broj mutacija do trenutka smrti u starosti. Ali životinje koje kraće žive imaju tendenciju bržih mutacija, pokazuje analiza 16 vrsta, piše Hina.

Mutacije u korijenu raka

Znanstvenici kažu da to pomaže objasniti zašto starimo i baca svjetlo na jednu od tajni raka koja najviše zbunjuje. Stručnjaci su ocijenili da je otkriće znanstvenika s Wellcome Sanger Instituta "zapanjujuće" i "potiče na razmišljanje". Odavno je poznato da su te mutacije u korijenu raka, ali jesu li bile važne za starenje raspravljalo se desetljećima.

Znanstvenici u Sangeru kažu da su proizveli "prve eksperimentalne dokaze" koji sugeriraju da jesu. Analizirali su koliko brzo nastaju mutacije kod vrsta s različitim očekivanim životnim vijekom. Gledali su među ostalima i DNK mačke, psa, tvora, žirafe, konja, čovjeka, lava, miša, zeca, štakora, lemura i tigra.

Studija, objavljena u časopisu Nature, pokazala je da miševi imaju kroz gotovo 800 mutacija godišnje tijekom svog kratkog života, koji traje nešto manje od četiri godine. Psi imaju oko 249 mutacija godišnje, lav 160, a žirafa 99. Ljudi u prosjeku imaju 47.

Misterij

Jedan od znanstvenika dr. Alex Cagan rekao je da je obrazac "upečatljiv" i da je "stvarno iznenađujuće i uzbudljivo" da su se sve životinje u studiji imale "oko 3200" mutacija tijekom svog života. Kad bi ljudski DNK mutirao istom brzinom kao kod miševa, umrli bismo s više od 50.000 genetskih promjena.

"Unatoč različitom životnom vijeku, na kraju života sisavci su imali isti broj mutacija", rekao je dr. Cagan za BBC.

"To je taj broj, ali što to znači? To je za nas misterij", rekao je.

Moglo bi biti da stanice u tijelu dosegnu presudan broj mutacija, a zatim nestanu. Postoje i ideje da "nekoliko (stanica) koje se loše ponašaju" počinje preuzimati važno tkivo, kao što je srce, pa organi stare jer ne funkcioniraju više ispravno. Međutim, malo je vjerojatno da će se starenje svoditi na jedan proces unutar stanica našeg tijela.

Petov paradoks

Smatra se i da skraćivanje telomera i epigenske promjene igraju ulogu. Međutim, ako mutacije imaju utjecaja onda se postavlja pitanje postoje li načini za usporavanje genskih oštećenja ili čak i za popravak.

Znanstvenici žele vidjeti vrijedi li ovaj obrazac za cijeli živi svijet ili samo za sisavce. Cilj im je dodati ribu u analizu, uključujući grenlandskog morskog psa, koji može doživjeti i više od 400 godina i najdugovječniji je kralježnjak na svijetu.

U znanosti o raku postoji zagonetka poznata kao "Petov paradoks" - zašto velike, dugovječne životinje nemaju visoku stopu raka? Što više stanica ima u vašem tijelu i što duže živite, veća je šansa da jedna od njih postane kancerogena. To bi trebala biti užasna vijest za slonove i kitove.

''Kitovi imaju trilijune više stanica. Ne bi trebali postojati jer bi imali rak prije odrasle dobi", kaže dr. Cagan.

Kao da veličina tijela nije važna

Velike životinje obično žive dulje, pa bi njihova sporija stopa mutacija mogla pomoći u objašnjenju paradoksa, ali znanstvenici kažu da je to daleko od cijele priče. Krtice i žirafe žive jednaki broj godina sa sličnim stopama mutacija, unatoč tome što su žirafe tisuće puta veće.

"Očekivali biste da će stopa mutacija žirafe biti još niža, ali kao da veličina tijela nije važna", rekao je dr. Cagan.

Umjesto toga, znanstvenici tvrde da su se morale razviti druge metode suzbijanja raka - što bi moglo potaknuti nove načine liječenja raka. Na primjer, slonovi imaju više kopija dijela DNK koji potiskuje tumore.

Kopirati
Drag cursor here to close