Tuzla

Srednja medicinska škola hit na sajmu zanimanja i srednjih škola

Mladi veoma rano, odnosno u osnovnim školama znaju u kojem će pravcu ići te izbjegavaju zanatska zanimanja, mada su posljednjih godina strukovni radnici sve traženiji u BiH i zemljama EU.
Sci-Tech / Obrazovanje | 20. 11. 2019. u 13:07 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sajam zanimanja i srednjih škola, koji je otvoren danas u tuzlanskom sportskom centru Mejdan, okupio je stotine osnovnoškolaca, a najviše ih je posjetilo štand Srednje medicinske škole.

Predsjednik Udruženja za socijalni, kulturni i kreativni razvoj "Zora“ Armin Šestić ističe da se ovakvi sajmovi održavaju već pet godina u Zenici, a tri godine u Tuzli. Kaže da je sajam škola veoma važan zbog karijernog savjetovanja i vođenja mladih u budućnosti.

Mladi neće u zanatlije

''Da je situacija drugačija ovo bi trebale voditi institucije. I u Zenici i Tuzli gradske uprave su pokrovitelji sajma, a naravno da smo zahvalni i Ministarstvu obrazovanja koje nam je uvijek podrška u organizaciji sajma, jer bez njihove dozvole ovako nešto nije ni moguće organizirati'', kaže Šestić.

Navodi kako mladi veoma rano, odnosno u osnovnim školama znaju u kojem će pravcu ići te da izbjegavaju zanatska zanimanja, mada su posljednjih godina strukovni radnici sve traženiji i u Bosni i Hercegovini i zemljama Europske unije.

''Jednim dijelom je za takvo stanje kriv sustav, a jednim dijelom i roditelji. Naime, oni nekada djeci kupuju vrijeme za neke fakultete koje djeca ne žele. Nama zaista fali kuhara, električara odnosno svih strukovnih zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada'', naglašava Šestić u izjavi Feni.

Tako to rade u Švicarskoj

Ideja o organiziranju sajma zanimanja srednjih škola prenesen je iz Zuricha.

''Oni na svoje sajmove dovedu životinje i cijelu poljoprivrednu opremu. Dovezu CNC strojeve, a u velike prostorije gdje se sajam održava dovezu i kamione. Sve to rade kako bi djeca naučila nešto o zanimanju za koje se možda zanimaju. Dualni sustav obrazovanja je nešto o čemu se mnogo priča u BiH, ali zbog podijeljenih nadležnosti o tome ne možemo još govoriti niti odlučivati', rekao je Šestić.

Prema iskustvima, djeci sve više tijekom školovanja nedostaje prakse.

''Međutim, problem je i u tom realnom sektoru jer ljudi očekuju nešto zauzvrat. A zapravo kada bi se poslodavci odlučili da obuče 50 mladih ljudi za jedan zanat, oni bi imali minimalno deset vrhunskih majstora nakon četiri godine'', kaže Šestić.

Kopirati
Drag cursor here to close