Učenici završnih razreda osnovnih škola u Bosni i Hercegovini ovih dana suočavaju se s jednom od najvažnijih odluka u svom životu: odabirom srednje škole.
Dok su gimnazije godinama bile najpoželjniji izbor, sve veći broj učenika okreće se strukovnim zanimanjima, ponajviše zbog brže zapošljivosti ili planova za odlazak u inozemstvo, prenosi Jabuka.tv.
Kraj školske godine donosi stres mnogim roditeljima i učenicima jer se, često u posljednji trenutak, donosi odluka o budućem zanimanju. Stručnjaci upozoravaju da bi profesionalna orijentacija trebala biti proces koji traje cijelo osnovno obrazovanje, a ne impulsivna odluka na samom kraju devetog razreda.
Pitanja poput ''Hoće li moje dijete imati budućnost kao obrtnik?'' ili ''Je li diploma gimnazije garancija za posao?'' sve češće muče roditelje. Uskoro počinju upisi u srednje škole širom BiH, a učenici mogu birati između gimnazija, medicinskih, ekonomskih, građevinskih i brojnih drugih škola.
Iako su nekada gimnazije bile pretrpane, situacija se mijenja. Statistike pokazuju da se sve više učenika odlučuje za tehnička i strukovna zanimanja. U školskoj 2024./2025. godini upisano je 108.057 učenika u 314 srednjih škola u BiH, što je povećanje od 317 učenika u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći udio učenika pohađa tehničke škole (57,2 %), dok gimnazije pohađa 19,7 %, a stručne škole 19,6 %. Istodobno, sve je manje maturanata – školsku godinu završilo je 27.279 učenika, što je pad od gotovo 6 %.
Zanatska zanimanja sve više privlače učenike jer nude konkretnu mogućnost zaposlenja odmah nakon školovanja. Nedostatak majstora u BiH doveo je do naglog porasta cijena njihovih usluga, a potražnja za njima često nadilazi ponudu.
Sve veći broj učenika vidi svoju budućnost u inozemstvu, posebno u Njemačkoj i Austriji, gdje su uvjeti rada i plaće znatno bolji.
Medicinska zanimanja i dalje su među najtraženijima, ali motivacija mnogih učenika koji upisuju medicinske škole jest odlazak iz BiH. Mladi tvrde da u BiH ne vide perspektivu, dok im inozemstvo nudi više: poštovanje, napredovanje i pravednu naknadu za rad.
''Većina mojih prijatelja planira ići van. I ja. Samo želim što prije završiti školu i otići'', kazao je jedan srednjoškolac.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako 13 % visokoobrazovanih kadrova traži posao duže od godinu dana, što ukazuje na nesklad između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.
S druge strane, poslodavci se suočavaju s ozbiljnim manjkom radne snage: najviše u građevinarstvu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Procjene govore da u Federaciji BiH trenutačno nedostaje između 20.000 i 30.000 radnika u deficitarnim sektorima.
