Društvene mreže i videoigre negativno utječu na djecu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Napredak tehnologije, internet i društvene mreže uvelike su promijenile naše živote i načine na koji živimo – dio tih promjena je pozitivan, a dio negativan te je prema britanskoj znanstvenici Susan Greenfield posebno zabrinjavajuć utjecaj na djecu i mlade na koje korištenje društvenih mreža i video igara može imati opasne posljedice.

Da nešto nije u redu možemo i sami zaključiti na temelju informacija koje u posljednje vrijeme kruže internetom – bivši zaposlenici Facebooka i drugih kompanija priznali su kako su društvene mreže namjerno napravljene kako bi izazvale ovisnost (pogotovo se to odnosi na opciju konstantnog skrolanja), a možemo pročitati i zabrinjavajuće informacije o djeci koja su se navukla na Fortnite, piše Zimo.co.

Zbog ove igre, kako smo već pisali, djeca provode besane noći, čak i uriniraju u krevet kako ne bi morali prekidati igru odlaskom na WC, a neki devetogodišnjaci završili su na odvikavanju od video igara jer im se cijeli život pretvorio u Fortnite. Situaciji ne pomažu niti roditelji koji, umjesto da djecu odlijepe od ekrana i provode s njima vrijeme offline ili vani, svojim najdražima čak plaćaju instrukcije iz Fortnitea kako bi bili što bolji u ovoj igri.

Godine korištenja društvenih mreža, interneta i video igara stvaraju generaciju djece koja je mentalno i emocionalno na razini 3-godišnjaka, upozorila je Greenfield. Zbog konstantnih podražaja brojnih ekrana kojima su okruženi i koji im stalno nešto nude, djeca više ne mogu sama razmišljati, normalno komunicirati ili suosjećati s drugima.

Greenfield još je prije četiri godine upozorila na potencijalne opasne posljedice društvenih mreža i video igara koje mijenjaju ljudski mozak, a sada predviđa kako će u budućnosti djeca imati manjak samopouzdanja, bit će depresivna i neće imati razvijene društvene i komunikacijske vještine, piše Zimo.co.

Umjesto surfanja po društvenim mrežama i video igara, djeca bi se trebala baviti aktivnostima koje imaju početak, sredinu i kraj poput čitanja knjiga i bavljenja sportom – umjesto igraće konzole, treba im dati kutiju s igračkama kako bi sami koristili svoju maštu. Današnje djeca ne vježbaju, ne druže se tijekom obroka i ne pričaju priče, prenijeli su na The Telegraphu riječi ove znanstvenice.

S ovim problemom trebala bi se pozabaviti i regulatorna tijela, no Greenfield je prvenstveno upozorila roditelje kako oni moraju biti svjesni rizika tehnologije i oni su ti koji moraju zaustaviti djecu u stjecanju takvih loših navika.