Drevni Rimljani su iza sebe bogato nasljeđe – lijekove, vino, obrazovanje, sustav pitke vode i javnog zdravstva, ali prema najnovijem istraživanju, i kognitivno opadanje diljem Europe. Znanstvenici, naime, tvrde da je masovno širenje rudarstva i obrada metalnih ruda uzrokovalo porast onečišćenja olovom na vrhuncu carstva. Procjenjuje se da je uzrokovalo pad IQ-a diljem države za dva do tri boda, piše Guardian.
"Nevjerojatno je da smo uspjeli precizno definirati atmosfersko onečišćenje zraka u Europi prije gotovo 2000 godina i procijeniti kako je moglo utjecati na zdravlje stanovnika drevne rimske civilizacije", rekao je dr. Joseph McConnell s Instituta za istraživanje pustinje u Nevadi.
"Naša otkrića pokazuju da su antropogene industrijske emisije značajno utjecale na ljudsko zdravlje tijekom više od dva tisućljeća", dodao je.
Liječnici u Rimskom Carstvu bili su svjesni opasnosti od trovanja olovom, ali taj metal se još uvijek naširoko koristio za izradu vodovodnih cijevi i posuda za kuhanje, kao i za lijekove, kozmetiku i igračke. Masovno ga se konzumiralo i nakon što su Rimljani otkrili da sirupi koji sadrže olovo pomažu u očuvanju i zaslađivanju vina.
Trovanje olovom kroz kontaminiranu hranu i vino vjerojatno je bilo problematično za više klase, ali cijela populacija je udisala čestice olovo koje se prenose zrakom iz ogromnih rudnika i talionica.
McConnell i međunarodni tim istraživača pratili su onečišćenje olovom iz zraka tijekom rimskog doba tako što su analizirali jezgre leda izbušenog na Arktiku. Jezgre su dale uvid u vremenski raspored koncentracija olova u atmosferi od 500. godine prije Krista do 600. godine poslije nulte godine.
U radu koji je objavljen u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, znanstvenici opisuju kako su jezgre leda otkrile nagli porast onečišćenja olovom oko 15. godine prije Krista, nakon razdoblja uspona Rimskog Carstva. Razine su zatim ostale na visokoj razini do kraja Pax Romana, razdoblja relativnog mira i prosperiteta koje je završilo 180. godine. Procjenjuje se da je Rimsko Carstvo tijekom tog razdoblja ispustilo više od pola milijuna tona olova u atmosferu, prenosi Telegram.
Znanstvenici su izradili atmosferske modele kako bi mapirali kakav je utjecaj zagađenje moglo imati prilikom širenja u Europi. Zatim su podatke usporedili s modernim istraživanjem kako bi izračunali koliko se neurotoksičnog materijala nakupilo kod djece i kakav je utjecaj moglo imati na njihov IQ.
Procjenjuje se da su razine olova u krvi djece na vrhuncu Rimskog Carstva vjerojatno porasle 2,4 mikrograma po decilitru, što je smanjilo njihov IQ za 2,5 do tri boda. Uzimajući u obzir pozadinsko atmosfersko onečišćenje olovom, razine krvi tijekom djetinjstva mogle su doseći oko 3,5 mikrograma po decilitru.
Prema nekim procjenama, u Rimskom Carstvu je na vrhuncu moći živjelo više od 80 milijuna ljudi, što znači da je oko četvrtina svjetske populacije mogla biti izložena onečišćenju olovom. Učinci trovanja olovom mogu biti toliko ozbiljni da znanstvenici čak vode rasprave o tome je li ono pridonijelo slomu carstva.
“Smanjenje kvocijenta inteligencije za 2,5 do 3 boda možda ne zvuči puno, ali bilo je to u cijeloj populaciji i trajalo bi gotovo 180 godina. Ostavljam epidemiolozima, povjesničarima i arheolozima da utvrde jesu li razine pozadinskog atmosferskog onečišćenja olovom i utjecaja na zdravlje koje smo identificirali… bile dovoljne da promijene povijest”, poručuje McConnell.
Onečišćenje olovom u zraku opalo je nakon pada Rimskog Carstva, ali je novi rast zabilježen u srednjem vijeku, i ponovno u 20. stoljeću s vrhuncem industrijske revolucije i izgaranjem fosilnih goriva, uključujući olovna goriva za vozila.
Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u iz 2021. pokazalo je da su razine olova u krvi kod djece u dobi od jedne do pet godina pale s 15,2 na 0,83 mikrograma po decilitru između kasnih 1970-ih i 2016., kada su olovna goriva zabranjena.
