Astronomi su detektirali kisik u drevnoj galaksiji JADES-GS-z14-0, koja je nastala samo 300 milijuna godina nakon Velikog praska.
To otkriće, postignuto uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, mijenja dosadašnje pretpostavke o brzini formiranja zvijezda i galaksija u ranoj fazi Svemira, objavio je naučni portal Live Science.
Ta galaksija, koja je prvi put primijećena 2024. godine, pokazuje prisustvo kisika u razdoblju kada je Svemir bio star tek dva posto svoje sadašnje starosti.
Budući da se teški elementi poput kisika formiraju u jezgrama zvijezda, njegovo rano prisustvo sugerira da su se prve zvijezde rađale i umirale mnogo brže nego što se dosad smatralo.
"Zapanjili su me ovi neočekivani rezultati jer nam otvaraju novi pogled na prve faze evolucije galaksija", rekao je astronom Stefano Carniani sa sveučilišta u Pisi.
Istraživači su, također, koristili teleskop ALMA u Čileu kako bi analizirali tu daleku galaksiju i otkrili da ona sadrži čak deset puta više kisika nego što se očekivalo.
To otkriće postavlja nova pitanja o tome kako su rane galaksije proizvodile teške elemente tako brzo.
Znanstvenici nagađaju da bi iznenađujuće brzo obogaćivanje Svemira teškim elementima moglo biti povezano s pojavom masivnih crnih rupa, utjecajem umirućih zvijezda ili misterioznom tamnom energijom, čija uloga u evoluciji Svemira tek treba biti razjašnjena, navedeno je.
