Brodovi cara Kaligule: Luksuzne palače izvučene iz jezera Nemi

U razdoblju između 1928. i 1932. godine, dva ogromna rimska broda, koja su pripadala caru Kaliguli, izvučena su s dna jezera Nemi, gdje su ležala gotovo dvije tisuće godina. 

 

Ovaj poduhvat bio je jedno od najimpresivnijih arheoloških istraživanja svog vremena. 

 

Veći brod, koji je imao dimenzije 73 x 24 metra, bio je luksuzna "plutajuća palača", opremljena mramorom, mozaicima, grijanim podovima i sustavima za vodovod. 

  Drugi brod, nešto manji, imao je dimenzije 70 x 20 metara. 

 

Brodovi, nazvani Prima Nave i Seconda Nave, svjedoče o naprednim tehničkim dostignućima tog vremena, uključujući uređaje koji se smatraju izumima modernog doba, poput kugličnih ležajeva i cjevovoda. 

 Dok povjesničari još raspravljaju o njihovoj svrsi, neki vjeruju da su služili kao hram posvećen božici Dijani, čije je svetište bilo blizu jezera, dok drugi smatraju da su korišteni za zabave i luksuzne gozbe. 

 

Nažalost, oba broda su uništena tijekom Drugog svjetskog rata, u požaru koji je izbio u noći 31. svibnja 1944. godine. 

 

Vatru su, prema istrazi, namjerno izazvale njemačke snage koje su se povlačile iz tog područja, uništivši tako neprocjenjiv dio svjetske povijesti. Iako su pojedini artefakti sačuvani i izloženi u Rimu, većina ostataka izgubljena je zauvijek. 

 

Ova povijesna priča danas podsjeća na razmjere rimskog inženjerskog genija i ekscentričnu prirodu cara Kaligule, čiji su postupci često bili kontroverzni, ali ostavljaju trag u povijesti. 

Osim fascinantne povijesti Kaligulinih brodova s jezera Nemi, vrijedi spomenuti i jedno značajno arheološko otkriće u našoj regiji – ilirske brodove pronađene 2007. godine u Parku prirode Hutovo blato, kod lokaliteta Desilo u Hercegovini.  

Tijekom istraživanja, arheološki tim predvođen Snježanom Vasilj pronašao je dva drvena broda dugačka oko 15 metara, koja se smatraju jedinim dosad pronađenim ilirskim brodovima. Uz njih su otkrivene i brojne amfore, jedno drveno koplje te kamenite grobnice uz obalu jezera. 

Posebno zanimljivo je da su brodovi građeni isključivo od drveta, bez upotrebe čavala, što je karakteristika koja se podudara s današnjim tradicionalnim lađama koje plove Neretvom. Prema nekim teorijama, brodovi su potopljeni tijekom sukoba s Rimljanima, a nalazi poput rimskog koplja to dodatno potkrepljuju.   

Ova otkrića, poput Kaligulinih brodova, povezuju nas s bogatom poviješću i omogućuju uvid u život drevnih civilizacija – od raskoši rimskih careva do svakodnevice ilirskih plemena koja su naseljavala naše prostore.